Ogromna važnost deviznih rezervi: Zašto države posjeduju i gomilaju strane valute? Za što ih koriste i gdje ih skladište? I kako je Rusija, koja je skupila stotine milijardi USD, ostala bez svega

Zašto države posjeduju (a često i gomilaju) strane valute, odnosno devizne rezerve? Zbog vlastite ekonomske sigurnosti, dakako. Pojasnit ćemo stvar u nekoliko vrlo jednostavnih primjera. Uzmimo Hrvatsku kao primjer. Recimo da nacionalna valuta, kuna, upadne u probleme. Centralna banka kreće u akciju s ciljem stabilizacije valute, ali kako voditi ekonomiju u međuvremenu? U takvoj situaciji jako dobro bi bilo imati zalihe stranih valuta na dohvat ruke jer s njima možemo - dok traje kriza - bar na neko vrijeme, spriječiti izbijanje još većeg kaosa.

U prethodnim tekstovima spomenuli smo kako se danas sve države zadužuju i to je danas općeprihvaćeni način razvoja ekonomije (možda fundamentalno pogrešan, ali tako je, budućnost će donijeti sud). Ali svaki put kad se zadužujemo moramo taj novac i vraćati (s kamatama). Zadužujemo se vani tako da moramo prihvatiti zaduživanje u tamošnjim valutama. Ako se zadužimo na američkom financijskom tržištu (čest slučaj diljem svijeta) to znači da moramo svoje dugove vraćati u američkim dolarima. Ali otkud nam dolari? Radimo na tome. Za početak gledamo kako izvesti što više proizvoda/usluga na samo američko tržište, a i bilo gdje drugdje gdje su nam kupci voljni dati dolare. S tim novcem onda plaćamo natrag svoja dugovanja.

No, ako nam se dogodi kriza i nema dolara? Američki vjerovnici neće imati previše razumijevanja, oni žele svoje USD u točno vrijeme. Ako ih nemamo može nam se dogoditi financijski bankrot države, a to je stanje koje bi nas unazadilo godinama, možda i desetljećima. Zato (ali ne samo zato) radimo na tome da imamo zalihu stranih valuta. To može biti doslovno i gotovina, ali u pravilu nije već su to primarno vrijednosni papiri, odnosno potvrde da posjedujemo toliko i toliko dolara. Tko "mi"? Ne baš mi, ali naša centralna banka. Njena je zadaća, jedna od mnogih, da održava "zdravu količinu" deviznih rezervi.

Kojih valuta? Prije svega američki dolar, pošto je on i dalje najveća globalna valuta i najčešće se trguje u dolarima (primjerice naftu, koju svi trebamo, najčešće možemo kupiti isključivo u američkim dolarima - što je pak rezultat dogovora između SAD-a i Saudijske Arabije od prije više desetljeća, zato takav dolar nazivamo "petro-dolar"). Iduća valuta koju je svakako dobro imati je euro, a zatim se često u "miks" još dodaje i japanski jen.

Je li uvijek bilo tako? Ne baš, moglo bi se reći da je gomilanje deviznih rezervi (često se označavaju s FX - skraćeno od "foreign exchange") postalo "trendi" otkako su se počele gomilati financijske krize (okvirno zadnjih 50-ak godina).

Valja paziti na terminologiju da ista ne postane zbunjujuća. Kad govorimo o deviznim rezervama onda govorimo o novcu kojeg u stranoj valuti posjeduje neka centralna banka - i to je (pojednostavljeno) to. No, pošto se često za t...