Danas, 14. ožujka 2018., napustio nas je jedan od najslavnijih znanstvenika našeg vremena, Stephen Hawking.
Bio je predan znanosti i istraživanju, ali i popularizaciji znanosti što ga je učinilo nedvojbeno najprepoznatljivim licem na tom području. Dakako, i njegov invaliditet, kao i govor putem računala, postali su prepoznatljive karakteristike ovog osebujnog pojedinca.
Kada su mu na fakultetu dijagnosticirali rijetku motoričko-neuronsku bolest dali su mu svega 2 godina života, no Hawking je poživio još desetljećima i svojim životom zadužio svijet.
Primarno je bio teoretski fizičar i kozmolog i iako su neke njegove teorije i za njegova života pobijene od strane drugih znanstvenika, što je imao snage i mudrosti prihvatiti, kako pravi znanstvenik i mora, brojna njegova istraživanja doprinijela su napretku znanosti.
Primjerice, postavio je teoretsku pretpostavku o emitiranju radijacije iz crnih rupa, a ta teorija se danas po njemu zove Hawking radijacija. Nadalje, jedan je od prvih koji je predstavio teoriju kozmologije objašnjenu kroz udruženje generalne teorije relativnosti s kvantnom mehanikom. Kada govorimo o kvantnoj mehanici spomenimo i to kako je Hawking bio žestoki pristaša teorije o "više svjetova" (opširnije o kvantnoj mehanici: Kvantna mehanika kao početak nove ere: Tamo gdje zakoni naše logike više ne vrijede počinju najuzbudljiviji trenuci moderne znanosti).
Rođen je u Oxfordu 8. siječnja 1942. Otac Frank je bio Englez, majka Isobel Škotkinja. Iako obitelj nije bila u pretjerano dobrom financijskom stanju, oboje njegovih roditelja pohađalo je Sveučilište u Oxfordu. Štoviše, na Oxfordu su se i upoznali neposredno nakon početka Drugog svjetskog rata.
Stephen Hawking je imao dvije mlađe sestre, Phillipu i Mary, te usvojenog brata Edwarda.
Stephen Hawking (lijevo) s prijateljima Iako su ga u školi zvali "Einstein", Stephen zapravo i nije bio jako dobar đak - barem ako se sudi prema ocjenama. No, njegova kreativnost i inovativnost bila je očita već od mladih dana. Dosadne školske lekcije nisu ga odveć zanimale, više ga je privlačilo druženje s prijateljima koji su također imali afinitete prema stvaranju - vrijeme su provodili igrajući stolne igre, radili su vatromet, modele zrakoplova i brodova... S 16 godina je pak, uz pomoć tadašnjeg profesora matematike Dikrana Tahte, napravio svoje prvo računalo - i to od dijelova mehanizma za satove, starog telefona i recikliranih komponenti. Nije loše za 1958.
Stephen Hawking kao mladić na studiju u OxforduInicijalno mu je plan bio studirati matematiku na Oxfordu što nije baš usrećilo njegovog oca koji je urgirao da ipak odabere medicinu strahujući kako će teško pronaći radno mjesto kao matematičar. U konačnici ipak nije upisao matematiku, jer su mjesta već bila popunjena, no zato se odlučio za fiziku i kemiju. Gledajući iz retrospektive bio je to jako dobar potez za njega jer u području fizike će briljirati.
Stephen Hawking kao kormilar u veslačkom klubu za vrijeme studijaNa Oxford dolazi sa 17 godina i prvu godinu je poprilično usamljen, nije se naročito dobro uklopio u novo društvu. No, onda je odlučio kako to mora promijeniti te se upisao u veslački klub kao kormilar, a i pomalo je usvojio imidž "zločestog dečka" koji voli rizike (nekoliko kanua je uspio slupati svojom pretjeranom samouvjerenošću). Dakako, tada još nije imao motoričkih problema.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
