Danas, 14. ožujka 2018., napustio nas je jedan od najslavnijih znanstvenika našeg vremena, Stephen Hawking.
Bio je predan znanosti i istraživanju, ali i popularizaciji znanosti što ga je učinilo nedvojbeno najprepoznatljivim licem na tom području. Dakako, i njegov invaliditet, kao i govor putem računala, postali su prepoznatljive karakteristike ovog osebujnog pojedinca.
Kada su mu na fakultetu dijagnosticirali rijetku motoričko-neuronsku bolest dali su mu svega 2 godina života, no Hawking je poživio još desetljećima i svojim životom zadužio svijet.
Primarno je bio teoretski fizičar i kozmolog i iako su neke njegove teorije i za njegova života pobijene od strane drugih znanstvenika, što je imao snage i mudrosti prihvatiti, kako pravi znanstvenik i mora, brojna njegova istraživanja doprinijela su napretku znanosti.
Primjerice, postavio je teoretsku pretpostavku o emitiranju radijacije iz crnih rupa, a ta teorija se danas po njemu zove Hawking radijacija. Nadalje, jedan je od prvih koji je predstavio teoriju kozmologije objašnjenu kroz udruženje generalne teorije relativnosti s kvantnom mehanikom. Kada govorimo o kvantnoj mehanici spomenimo i to kako je Hawking bio žestoki pristaša teorije o "više svjetova" (opširnije o kvantnoj mehanici: Kvantna mehanika kao početak nove ere: Tamo gdje zakoni naše logike više ne vrijede počinju najuzbudljiviji trenuci moderne znanosti).
Rođen je u Oxfordu 8. siječnja 1942. Otac Frank je bio Englez, majka Isobel Škotkinja. Iako obitelj nije bila u pretjerano dobrom financijskom stanju, oboje njegovih roditelja pohađalo je Sveučilište u Oxfordu. Štoviše, na Oxfordu su se i upoznali neposredno nakon početka Drugog svjetskog rata.
Stephen Hawking je imao dvije mlađe sestre, Phillipu i Mary, te usvojenog brata Edwarda.
Stephen Hawking (lijevo) s prijateljima Iako su ga u školi zvali "Einstein", Stephen zapravo i nije bio jako dobar đak - barem ako se sudi prema ocjenama. No, njegova kreativnost i inovativnost bila je očita već od mladih dana. Dosadne školske lekcije nisu ga odveć zanimale, više ga je privlačilo druženje s prijateljima koji su također imali afinitete prema stvaranju - vrijeme su provodili igrajući stolne igre, radili su vatromet, modele zrakoplova i brodova... S 16 godina je pak, uz pomoć tadašnjeg profesora matematike Dikrana Tahte, napravio svoje prvo računalo - i to od dijelova mehanizma za satove, starog telefona i recikliranih komponenti. Nije loše za 1958.
Stephen Hawking kao mladić na studiju u OxforduInicijalno mu je plan bio studirati matematiku na Oxfordu što nije baš usrećilo njegovog oca koji je urgirao da ipak odabere medicinu strahujući kako će teško pronaći radno mjesto kao matematičar. U konačnici ipak nije upisao matematiku, jer su mjesta već bila popunjena, no zato se odlučio za fiziku i kemiju. Gledajući iz retrospektive bio je to jako dobar potez za njega jer u području fizike će briljirati.
Stephen Hawking kao kormilar u veslačkom klubu za vrijeme studijaNa Oxford dolazi sa 17 godina i prvu godinu je poprilično usamljen, nije se naročito dobro uklopio u novo društvu. No, onda je odlučio kako to mora promijeniti te se upisao u veslački klub kao kormilar, a i pomalo je usvojio imidž "zločestog dečka" koji voli rizike (nekoliko kanua je uspio slupati svojom pretjeranom samouvjerenošću). Dakako, tada još nije imao motoričkih problema.
Kakav je bio student? Prema vlastitom iskazu - lijen (tvrdi da je bio tako lijen da nije naučio čitati do svoje osme godine!), a tako su ga i drugi doživljavali. No, profesori na Oxfordu dovoljno su bili mudri da na njega ne gledaju samo iz perspektive kojom brzinom odrađuje svoje fakultetske obveze. Štoviše, mnogi su bili svjesni da je riječ o izuzetno natprosječno inteligentnom mladiću.
Upisao je doktorski studij na Oxfordu, a prije početka istog priuštio si je putovanje u Iran s prijateljem.
Doktorski studij nije počeo dobro - bio je poprilično razočaran što mu je dodijeljen profesor Dennis William Sciama, a on je želio studij raditi s tada istaknutim astronomom Fredom Hoyleom. No, nije ga dugo to tištilo, a imajući u vidu kako će Sciama postati poznat kao jedan od utemeljitelja moderne kozmologije, niti ne čudi.
No, tada stiže najteža vijest - vijest o njegovoj motoričko-neuronskoj bolesti. Pao je u tešku depresiju i planirao je odustati od studija jer više nije vidio smisao u tome. No, s vremenom se ipak pokazalo da bolest napreduje sporije no što su to doktori prognozirali, a od velike pomoći bio mu je i njegov profesor Sciama koji ga je ohrabrio da nastavi studij.
Možda ga je ta bolest učinila još i motiviranijim, da bude najbolji što može biti, jer uskoro njegovi radovi počinju dobivati kultni status, a već 1964. s teorijama je javno izazvao i svog donedavnog uzora, profesora Freda Hoyleu.
Stephen Hawking sa svojom prvom suprugom Jane na dan vjenčanja (1964) Neposredno pred dijagnozu o bolesti upoznao je Jane Wilde, studenticu s Oxforda, koja će mu 1964. postati supruga. Kako je njegova bolest bivala sve izraženija tako je i sve više obveza padalo na leđa mlade Wilde, no ona se uspijevala nosite sa svime - brinula se o njemu, bila je uspješna u vlastitoj akademskoj karijeri, a povrh toga rodila mu je i troje djece: Robert (1967), Lucy (1970) i Timothy (1979).
Stephen Hawking sa svojom prvom suprugom Jane - svibanj 1974.70-ih godina su imali pomagače koji su pomogli Jane oko brige za Stephena, no i dalje je ona većinu poslova odrađivala sama. Ipak, taj život, gdje se u njihovoj kući gotovo uvijek nalazi nekakva asistencija, počeo je negativno utjecati na nju. Izvor napetosti između nje i Stephena bila je i činjenica da je ona bila poprilično pobožna vjernica što se jako kosilo s njegovim stavom da Bog ne postoji. Također joj se baš nije svidio ni njegov status zvijezde.
Obitelj Hawking 70-ih Krajem 70-ih Jane je otkrila svoju ljubav prema glazbi, konkretno pjevanju, te se počela time baviti u slobodno vrijeme. U prosincu 1977. je pak upoznala orguljaša Jonathana Hellyera Jonesa te su se između njih rodili romantični osjećaji. U svojoj biografiji Jane piše kako je Stephen znao za tu situaciju te je rekao kako se neće protiviti "dokle god ga nastavi voljeti". Jane ga je voljela mnogo, a ona i Jonathan dogovorili su kako ne žele razbiti obitelj te je njihova veza ostala platonska poprilično dugačak period.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
