Odlazak Gorbačova: Zadnji sovjetski lider nije doživio kraj priče koja je počela s njegovim dolaskom na vlast 1985.

Kasno sinoć iz moskovske bolnice su javili kako je u 91. godini života preminuo Mihail Gorbačov, zadnji sovjetski predsjednik. Rečeno je da je preminuo nakon "duge i teške bolesti", ne navodi se koje, no sudeći prema godinama starosti to je već dio opisne rutine.

Malo koji lider u 20. stoljeću je imao toliki utjecaj i do te mjere pomaknuo tijek povijesti kao što je to učinio Mihail Gorbačov. U svega nekoliko godina podigao je Željeznu zavjesu, izmijenio političku klimu svijeta, dogovorio kontrolu naoružanja sa SAD-om, priveo kraju i Hladni rat i SSSR...

Ostavština će mu biti, kako se uvijek i očekivalo, komplicirana. Pritom se najčešće polazi od onog što je Gorbačov generalno za koga predstavljao. Za mnoge na zapadu Gorbačov će ostati u sjećanju kao simbol koji je doveo do kraja Sovjetskog Saveza iako je veliko pitanje je li mu to bio cilj. Isto tako za mnoge u Rusiji, ali i diljem Sovjetskog Saveza, biti će zapamćen kao simbol koji je jednu od dvije super-sile svijeta doveo do dezintegracije na slabije republike - uključujući i samu Rusiju.

Njegovi programi modernizacije sovjetskog sistema, Perestrojka i Glasnost, možda jesu imali najbolje namjere, ali u koliziji sa sovjetskom birokracijom i brojnim drugim faktorima nisu doveli do željenih ishoda. Zemlja se raspala i uslijedila je poprilično teška tranzicija sa socijalističke ekonomije u kapitalističku. Jasno, u tom procesu do izražaja će doći privatizacija u kojoj su neki brzo postali vrlo bogati i utjecajni - drugim riječima, stvorena je klasa oligarha (naročito u Rusiji i Ukrajini).

Mihail Gorbačov rođen je 2. ožujka 1931. u mjestu Privolnoje na prostoru regije Stavropoljski kraj (u središnjem dijelu Predkavkazja, na sjevernim padinama Velikog Kavkaza). Dolazi iz siromašne seljačke obitelji ruskog i ukrajinskog podrijetla. Odrastao je u doba Staljina. No, put ga je odveo daleko od rodnog mjesta te je studirao na Moskovskom državnom sveučilištu gdje je 1955. diplomirao pravo (u međuvremenu, 1953. oženio se za kolegicu s fakulteta, Raisu Titarenko).

Nakon Staljinove smrti postao je jedan od glasnih zagovornika de-staljinizacije (procesa koji je predvodio idući sovjetski lider, Nikita Hruščov). Sve aktivniji u politici Gorbačov je postao prvi tajnik regionalnog komiteta u Stavropolju 70-ih.

1978. se vraća u Moskvu gdje postaje tajnik centralnog komiteta. Nakon smrti Leonida Brežnjeva kraće vrijeme vladat će Jurij Andropov i Konstantin Černenko, no onda 1985. politbiro bira Gorbačova za generalnog tajnika, de facto lidera SSSR-a.

Po dolasku na vlast, iako predan održavanju SSSR-a i socijalističkih ideala, Gorbačov je uskoro počeo zagovarati temeljite reforme, naročito nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986.

Povukao se iz dugogodišnjeg rata u Afganistanu te je pokrenuo niz pregovora s tadašnjom američkom administracijom na čelu koje je bio Ronald Reagan. Dogovorili su ograničenje uporabe nuklearnog oružja, ali i okončanja Hladnog rata.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.