NATO planira proširiti svoje prisustvo u Iraku. Unatoč trenutačno malenoj snazi, misija bi trebala imati velik politički značaj, jer bi to bio odgovor transatlantskog saveza na rusko diplomatsko i vojno širenje po Bliskom istoku. Ovaj dogovor je postignut na sastanku ministara obrane NATO-a 14. veljače, kada su se zemlje članice sporazumjele oko povećanja svog prisustva u Iraku. Misija bi se trebala povećati na 200 ljudi, a mandat bi bio isključivo na obučavanju. Jedan od novih prijedloga ove povećane i dugoročne prisutnosti NATO-ovih vojnika u Iraku uključuje i stvaranje stručnog centra za borbu protiv improviziranih eksplozivnih naprava. Povećanje NATO-ove prisutnosti u južnom operativnom području dio je konsenzusa koji bi se morao zadržati nakon redovitog summita organizacije u Bruxellesu u srpnju.
Nakon američke intervencije u Iraku, koji je doveo do značajnih podjela u Savezu, NATO je 2004. godine prihvatio stvaranje male misije obučavanja. Amerikanci su imali oko 150 tisuća svojih vojnika u Iraku, dok je NATO-ova misija s tek 300 ljudi ponajprije imala politički cilj. Prema podatcima NATO-a, međutim, tih 300-injak osoba je ujedno upravljalo obukom oko 15 tisuća iračkih vojnika i redarstvenika. Sjedinjene Države i NATO povukli su se iz Iraka 2011. godine uslijed problematičnih pregovora o uvjetima svog ostanka u toj zemlji i pritisaka domaće javnosti. U sigurnosnom vakuumu uspio se učvrstiti Daeš, koji je potom osvojio velika područja Iraka i Sirije. Globalna koalicija protiv Daeša s jedne strane, te rusko-iranska pomoć iračkoj državi s druge strane, omogućili su pobjedu ekstremista u Iraku. Prioritet iračkih vlasti je sada stvaranje uvjeta za obnovu oslobođenih područja i povratak stotina tisuća izbjeglica. Irak također traži potporu u obučavanju i opremanju svojih sigurnosnih snaga.
Na zahtjev vlasti u Bagdadu, NATO je nastavio sa svojim aktivnostima obučavanja još 2015. godine, a obuhvaća specijalne postrojbe, obučavanje medicinskih vojnih časnika i održavanje opreme koja potječe još iz sovjetskih vremena. Obučavanje se ispočetka obavljalo izvan iračkog teritorija, ponajviše u Jordanu, ali od siječnja 2017. godine nekoliko NATO-ovih instruktora obučavanje vodi unutar Iraka.
Veća uključenost Saveza u Iraku bi trebala na relativnoj malenoj misiji upozoriti države članice, među kojima je i Hrvatska, na izdvajanje najmanje dva posto BDP-a na nacionalnu obranu. Do 2024. godine NATO planira da sve zemlje izdvajaju toliko, a do sada je samo polovica članica uspjelo dosegnuti ta magična dva postotka. Ti zahtjevi najviše dolaze iz Sjedinjenih Država koje su povećale trošenje za Europu od jedne milijarde dolara 2015. na planiranih šest i pol milijardi 2019. godine. Stoga u Washingtonu očekuju potporu saveznika u stabilizaciji stanja na Bliskom is...
Nakon američke intervencije u Iraku, koji je doveo do značajnih podjela u Savezu, NATO je 2004. godine prihvatio stvaranje male misije obučavanja. Amerikanci su imali oko 150 tisuća svojih vojnika u Iraku, dok je NATO-ova misija s tek 300 ljudi ponajprije imala politički cilj. Prema podatcima NATO-a, međutim, tih 300-injak osoba je ujedno upravljalo obukom oko 15 tisuća iračkih vojnika i redarstvenika. Sjedinjene Države i NATO povukli su se iz Iraka 2011. godine uslijed problematičnih pregovora o uvjetima svog ostanka u toj zemlji i pritisaka domaće javnosti. U sigurnosnom vakuumu uspio se učvrstiti Daeš, koji je potom osvojio velika područja Iraka i Sirije. Globalna koalicija protiv Daeša s jedne strane, te rusko-iranska pomoć iračkoj državi s druge strane, omogućili su pobjedu ekstremista u Iraku. Prioritet iračkih vlasti je sada stvaranje uvjeta za obnovu oslobođenih područja i povratak stotina tisuća izbjeglica. Irak također traži potporu u obučavanju i opremanju svojih sigurnosnih snaga.
Na zahtjev vlasti u Bagdadu, NATO je nastavio sa svojim aktivnostima obučavanja još 2015. godine, a obuhvaća specijalne postrojbe, obučavanje medicinskih vojnih časnika i održavanje opreme koja potječe još iz sovjetskih vremena. Obučavanje se ispočetka obavljalo izvan iračkog teritorija, ponajviše u Jordanu, ali od siječnja 2017. godine nekoliko NATO-ovih instruktora obučavanje vodi unutar Iraka.
Veća uključenost Saveza u Iraku bi trebala na relativnoj malenoj misiji upozoriti države članice, među kojima je i Hrvatska, na izdvajanje najmanje dva posto BDP-a na nacionalnu obranu. Do 2024. godine NATO planira da sve zemlje izdvajaju toliko, a do sada je samo polovica članica uspjelo dosegnuti ta magična dva postotka. Ti zahtjevi najviše dolaze iz Sjedinjenih Država koje su povećale trošenje za Europu od jedne milijarde dolara 2015. na planiranih šest i pol milijardi 2019. godine. Stoga u Washingtonu očekuju potporu saveznika u stabilizaciji stanja na Bliskom is...
