Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Od "Zlatne blokade" do današnjih pokušaja izolacije: Sankcije kao simbol trajnog odnosa Zapada prema Rusiji

PIŠE: | Foto: Moskva 1960.
Objavljeno:
Aktualne antiruske sankcije SAD-a i njenih saveznica u Europi i svijetu u povijesnom kontekstu samo su nastavak tradicije u odnosima Zapada s Moskvom. Washington je tijekom 20. stoljeća više puta pokušao sankcijama oslabiti rusku ekonomiju i pogoršati njen međunarodni položaj, ali teško je reći koliko je u tome i uspijevao. Ruska javnost vjeruje da je povijest vrlo pouzdan dokaz da se Rusiju ne može izolirati, niti je se može uništiti sankcijama, usprkos patnjama kroz koje je narod morao proći.

Boljševička Rusija, odnosno Sovjetski Savez suočio se 1925. godine sa 'Zlatnom blokadom', kada su zapadne zemlje, na čelu sa SAD-om prestale primati zlato kao sredstvo trgovine sa SSSR-om, nego su tražile da im se plaća u sirovinama – nafti, žitu i drvetu. Nekoliko mjeseci ranije Moskva je proglasila početak 'socijalističke industrijalizacije' i najavila da neće više biti 'sirovinski privjesak' Zapada.

'Zaostali smo za razvijenim zemljama 50 do 100 godina. Moramo smanjiti zaostatak na 10 godina. Ili ćemo uspjeti u tome ili će nas slomiti', rekao je tada Staljin, koji se našao pred teškom odlukom, jer je znao da ukoliko bude uzimao od seljaka žito da bi plaćao zapadne strojeve da će to vjerojatno dovesti do epidemije gladi.

Tako je i bilo nakon što je 1930. godine Zapad ukinuo plaćanje naftom i drvetom, te je primao isključivo žito kao sredstvo plaćanja. Staljin nije mogao odustati od obnove i industrijalizacije poslijeratne revolucionarne Rusije, a cijenu takvog izbora platio je narod milijunima žrtava gladi, najviše u sovjetskoj Ukrajini. SAD su dodatno 1932. uvele potpunu blokadu na uvoz proizvoda iz SSSR-a.

Prema tumačenju popularnog ruskog politologa i publiciste Nikolaja Starikova, Staljin praktički i nije imao pravog izbora, pa usprkos 'Zlatnoj blokadi' nije smio odustati od kupovine strojeva i opreme za moderniziranje zemlje, jer bi to odvelo SSSR u sigurnu izravnu kapitulaciju pred Zapadom. Plaćanje zapadne tehnologije sirovinama, prijetilo je unutarnjim političkim sukobima i glađu.

Staljin je 1929. započeo poljoprivrednu kolektivizaciju, što je u praksi značilo da je država oduzimala žito seljacima bez naknade. Tim žitom je plaćala zapadnu tehnologiju, a narod je umirao od gladi. Tijekom strašnog 'golodomora' (pomora glađu) 1933. i 1934. u Ukrajini je umrlo oko četiri milijuna ljudi, a Europski parlament je 2008. donio rezoluciju prema kojoj je za ovu 'umjetnu glad' bio kriv Staljin, te da je to bio zločin protiv čovječnosti.

Starikov podsjeća na riječi Karla Marxa da nema toga zločina koji kapital ne bi izvršio za 300 posto zarade, zaključujući da je u ovom slučaju ta zarada mjerena tisućama postotaka. Ukrajina je golodomor 2003. proglasila genocidom, a to je učinilo još dvadesetak država, uključujući SAD, čiji je Kongres 1988. službeno prizna...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
324 kune
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
54 kuna mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
540 kuna
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
45 kuna mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
100 kuna
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.