Od toplotnih valova, uragana do suša i poplava: Zašto se ekstremno vrijeme događa sve češće i koliko će intenzivnije postati u bliskoj budućnosti?

Nakon sve češćih toplotnih valova, razornih uragana, perioda velike suše i poplava, proučavanje tzv. "ekstremnog vremena" sve je više u fokusu.

No, što je zapravo "ekstremno vrijeme"? Kada govorimo o tom pojmu onda zapravo govorimo o neočekivanim, nepredvidljivim i snažnim meteorološkim pojavama koje mogu, ali i ne moraju biti vezane za određenu sezonu. Nadalje, govorimo o vremenu koje postaje iznimka "normalnom" vremenu kojeg smo proučavali kroz povijest.

Kao definicija obično se uzima nešto što odstupa više od 10% od prosjeka, bilo da je riječ o padalinama, temperaturi ili nekoj drugoj pojavi.

Ako se pak ekstremno vrijeme pojavljuje sve češće, mnogi se pitaju koji je uzrok. Jedna od pretpostavki su klimatske promjene, naročito globalno zatopljenje izazvano djelovanjem čovjeka. Iako je ovo nešto čime se do nedavno bavila isključivo znanost, danas kada spominjemo klimatske promjene uz iste se uvijek veže i politička konotacija, čak i do te granice da se u ekstremnoj interpretaciji tvrdi da ljevičari vjeruju u klimatske promjene, a desničari ne.

Dakako, određivati znanstvene fakte prema političkom kompasu je apsurdno, no u suštini možda nije toliko ni riječ o politici koliko je riječ o ekonomiji. Određene moćne industrije, kao što je recimo industrija nafte, napravit će sve, logično, da se njihov utjecaj na klimatske promjene opovrgne. S druge strane, nove industrije fokusirane na obnovljive izvore energije imaju interes prikazati klimatske promjene ekstremnijima no što jesu.

To su neki faktori koje svakako treba uzeti u obzir, ali kako? Pođimo od pretpostavke da i znanstvena studija, naročito ako se bavi prognozama, a ne konkretnim dokazima, može biti političko-ekonomski motivirana, da ne kažemo korumpirana. Ipak, čak i ako pođemo od pretpostavke da su onda rezultati, vjerojatno, "negdje na sredini", to nam opet ukazuje na to da klimatske promjene jesu stvarne i da utječu na pojavu ekstremnog vremena - možda ne u mjeri koliko neki tvrde, ali svakako više od "nule" koja se nalazi na drugom kraju spektra.

Dakle, kada govorimo o ovoj temi, treba je što više odvojiti od politike. Naročito u vrijeme kada politička debata doseže takve razine apsurda da neki doslovno tvrde kako je Trump "odgovoran" za aktualne uragane koji su poharali SAD (!).

Što činjenice kažu o ekstremnom vremenu? Praćenje vremenskih prilika otkriva nam jedan neugodan trend - ekstremi su se ranije javljali u prosjeku svakih 1,000 dana, a sada se javljaju u prosjeku svakih 200 dana.

Znanstveni list "Nature Climate Change" objavio je studiju u kojoj se navodi kako je jedna od pet ekstremnih kiša direktan rezultat povećanja temperature za oko 0,85C - toliko se temperatura podigla od početka industrijske revolucija zbog emisija stakleničkih plinova (iz tvornica, automobila...) u atmosferu.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.