Od "najboljeg susjeda" do moguće 51. države: Kako su Trumpove prijetnje aneksijom katapultirale Kanadu u novu stvarnost i potaknule veliki patriotski val
Kanadska javnost trenutačno živi u neobičnom stanju uzbune: predsjednik SAD-a Donald Trump već tjednima ponavlja tvrdnje o "brisanju" zajedničke granice i uključivanju Kanade kao 51. savezne države. Za mnoge Kanađane, koji su desetljećima smatrali Sjedinjene Države najbližim saveznikom, to je šok bez presedana. Osim političke i ekonomske neizvjesnosti, raste i zabrinutost da bi se ove prijetnje doista mogle preliti u nepredvidiv oblik suparništva na kontinentu. Upravo zato danas u Kanadi svjedočimo novom razdoblju intenzivnog promišljanja – što zapravo znači obraniti vlastiti suverenitet kada ga, barem retorički, ugrožava najveći i najsnažniji susjed?
Godinama se odnos između Sjedinjenih Država i Kanade smatrao gotovo uzornim primjerom prijateljstva i partnerske suradnje – od neraskidivih trgovinskih veza do vojne suradnje unutar NATO-saveza. Na tom je nasljeđu nastala i ideja "najboljih susjeda", koju su generacije Kanađana uzimale zdravo za gotovo. Međutim, otkako je Donald Trump ove godine ponovno preuzeo Bijelu kuću, idilična slika počela se naglo urušavati. Iako je tijekom svog prvog predsjedničkog mandata gotovo poništio tadašnji NAFTA sporazum, nitko nije očekivao da će tako brzo posegnuti za otvorenim izjavama o pripojenju Kanade.
Trumpovi žestoki napadi na Kanadu, uključujući prijetnju da bi se granica mogla proglasiti "nevažećom", za mnoge su u Ottawi bili nezamislivi. Ta iznenadna promjena tona iz Washingtona pogodila je u srž mit o trajnom povjerenju između dviju zemalja. Istina je da je američka politika ponekad bila nepredvidiva, ali ovakav stupanj ekspanzionističke retorike – u kojoj predsjednik SAD-a otvoreno zaziva "51. saveznu državu" – ipak predstavlja povijesni presedan. U kanadskim se medijima postavlja pitanje: je li riječ o još jednoj epizodi Trumpovih bombastičnih izjava ili se doista nazire ozbiljnija namjera da se izvrši pritisak i ponizi tradicionalno najbližeg partnera?
Stručnjaci podsjećaju da su obje zemlje desetljećima gradile složenu mrežu zajedničkih interesa. Riječ je o više od milijarde dolara dnevne razmjene dobara, usluga i investicija, kao i o brojnim projektima diljem Sjeverne Amerike. U takvom kontekstu, ideja da bi se sva ta suradnja mogla "jednim potezom obezvrijediti" još donedavno se činila nezamislivom. No kanadski politički vrh sada javno priznaje: "Možda smo predugo uzimali američku naklonost zdravo za gotovo". Prvi put u samom Torontu i Montrealu šire se prosvjedi u kojima se američka politika optužuje za imperijalno ponašanje, što samo dodatno naglašava ozbiljnost novonastale krize.
Kako ističu analitičari, ovogodišnji izbori u Kanadi — zakazani za 28. travnja — po mnogočemu se razlikuju od prijašnjih kampanja u kojima su dominirale teme poput gospodarstva, zdravstva ili klimatskih promjena. Trumpova retorika o brisanju kanadske državnosti unijela je toliku dozu nemira među birače da je pitanje nacionalne sigurnosti napokon izbilo u prvi plan. Vodeći političari, poput novoizabranog čelnika liberala Marka Carneyja i vođe konzervativaca Pierrea Poilievrea, natječu se u obećanjima o povećanju vojnih izdataka te traže načine da Kanadu učine manje ovisnom o američkim vojnim i industrijskim tvrtkama. Čak i stranke koje su tradicionalno stavljale veći naglasak na socijalne programe sada javno govore o potrebi da se ispuni, pa i premaši, NATO-ov cilj od 2 % BDP-a.
Prema reportaži CBC-a, danas u Kanadi vlada gotovo neviđeno političko jedinstvo: od poslovnih krugova koji zagovaraju 3 % izdvajanja za obranu, do stranačkih vođa koji, unatoč ideološkim razlikama, sve glasnije pozivaju na "ujedinjenu frontu" protiv američkog pritiska. Više nitko otvoreno ne dovodi u pitanje da se državni proračun mora znatnije usmjeriti prema vojnom sektoru, barem dok se prijetnje o aneksiji ne stave ad acta. Zauzvrat, političari se nadaju da će osnažen vojno-industrijski kompleks i raznolikiji trgovinski kanali pružiti Kanadi potrebnu neovisnost kako bi jasno dala do znanja: njezini građani odlučno odbacuju ideju da postanu 51. američka savezna država.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
