Od jednostranih ograničenja do nezaustavljivog zamaha: Kako kineski AI svladava američke barijere i već preoblikuje globalnu tehnološku ravnotežu
Odnosi između SAD-a i Kine u tehnološkom sektoru već godinama nalikuju na utrku s preprekama, no čini se da je proteklih mjeseci ta dinamika dosegnula novi vrhunac. Najnovije ograničenje izvoza poluvodiča i naprednih čipova tvrtke Nvidia u Kinu, koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, na prvi pogled djeluje poput još jednog pokušaja Washingtona da zaustavi kineski AI uspon. No, s obzirom na to kako se sve odigralo proteklih godina, postavlja se pitanje je li ova strategija već odavno zakasnila. Kina je, čini se, uzvratila vlastitim napretkom, otkrivajući ambiciozne projekte i modele umjetne inteligencije koji bi SAD mogli ostaviti bez prednosti.
Glavna meta američkih restrikcija trenutno je Nvidia, tvrtka vrijedna gotovo 3 bilijuna dolara i jedna od najvažnijih proizvođača grafičkih procesora (GPU) na svijetu. Sposobnost ovih čipova da "treniraju" goleme AI sustave učinila ih je ključnom komponentom za tvrtke i institucije u Kini. No, Trumpova administracija uvela je licencu za prodaju jednog od najnovijih Nvidia čipova, H20, kako bi ograničila ili barem usporila njegovu isporuku u kineske ruke. Zbog toga je Nvidijina dionica osjetno potonula, a industrija čipova ponovno se našla u neizvjesnosti.
Tehnološki kontekst seže unatrag do Trumpova prvog mandata, kada su zaustavljene isporuke naprednih čipova kineskom tehnološkom gigantu Huawei. Tada je Washington pokušao ograničiti pristup ključnim komponentama za 5G mreže, smatrajući da će time preduhitriti kineski razvoj novih tehnologija. Nastavno na to, Bidenova je administracija uvećala te mjere, a sada se ponovno, nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću, pokazuje da će se zabrane i dalje gomilati. Problem za SAD leži u činjenici da je Kina u međuvremenu iskoristila svaku priliku za jačanje vlastitog kapaciteta te pokazala da joj čak ni višestruke zabrane ne mogu posve uskratiti napredak.
Jedan od ključnih primjera kineske otpornosti i inovativnosti je DeepSeek, AI model koji je nedavno predstavljen i zadao nemalu glavobolju američkim stratezima. R1 inačica ovog modela pokazala se izuzetno naprednom, a tvrdnje da je pri obuci korišteno mnoštvo legalno kupljenih Nvidijinih čipova samo dodatno potvrđuju da sankcije nisu u potpunosti ispunile svoj cilj. U nekoj fazi ove neprestane igre "mačke i miša", SAD je svako novo ograničenje pokušavao "dotjerati" ne bi li obuhvatio i specijalizirane verzije čipova. Međutim, inženjeri u Kini uspijevali su iskoristiti dopuštenu "rupu" u pravilima te su dobavljali brojne poluproizvode i skupljene čipove prije nego što je zabrana konačno stupila na snagu.
Takvo je stanje prirodno potaknulo i kineske kompanije da udvostruče napore u razvoju vlastitih "domaćih" čipova. Huawei se u tom smislu posebno istaknuo: šuška se kako uskoro stiže njihov novi Ascend 910c, a odmah nakon njega i napredniji 910d, koji bi trebao biti ozbiljna konkurencija američkim rješenjima. U Kini se time žele odmaknuti od prevelikog oslanjanja na tuđe tehnologije, iako pritom još uvijek koriste elemente koje je nemoguće jednostavno "isključiti" iz globalne opskrbne mreže. Unatoč tome, golem financijski i ljudski kapital koji Kina svakodnevno ulaže u umjetnu inteligenciju i poluvodiče definitivno je upozorenje Zapadu da možda više ne postoji put natrag na staro stanje.
Činjenica jest da SAD još uvijek raspolaže velikim zalihama najnaprednijih tehnologija, no ni Trump ni prethodni predsjednici nisu uspjeli spriječiti rastuću konkurenciju. Dapače, pokušaji da se Kina izolira od zapadnih čipova u nekim su je aspektima dodatno motivirali da ubrza vlastito istraživanje i razvoj. Čak se može reći da je Kinu nužda natjerala da bude inovativnija, pogotovo u korištenju zaobilaznih puteva pri izradi AI modela. DeepSeek je tu postao ne samo tehničko, nego i simboličko dostignuće, poručujući da kineske tvrtke mogu napredovati unatoč međunarodnim preprekama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
