Nakon što su se smirile strasti oko turskog rušenja ruskog zrakoplova, Moskva je krenula za osmišljavanjem odmazde. Međutim, napraviti pravu štetu Ankari se pokazuje lakše u riječima nego u djelima. Mnoge drastične opcije koje su savjetovali neki proruski stručnjaci, poput naoružavanja Kurda ili vojne odmazde, pokazalo se neučinkovitim i praktično nemogućim za napraviti bez dalekosežnih posljedica koje ne moraju biti pozitivne po Kremlj.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan napustio je svoju snažnu antirusku retoriku i čak zatražio da se susretne s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što stvara impresiju da traži izlaznu strategiju iz sve većeg sukoba s Rusijom.
Putin je i dalje u pokušaju pronalaženja dobro uravnoteženog, a opet odlučnog i učinkovitog odgovora. Ipak, sve ruske opcije na stolu za sada se čine lošima za sve strane. Čak i neki koraci koje je Rusija već poduzela, kao što je uvođenje viznog režima, zabrane putovanja i ograničenja u trgovini, u Rusiji se smatraju polovičnim mjerama jer ne pokazuju dovoljno jaku štetu u Turskoj. Ipak, svaka jaka akcija može komplicirati stvari i povlačiti Rusiju sve više u složenost Bliskog istoka.
Vojna opcija predstavlja i opasnost i uzbuđenje. Vrlo je vjerojatno da Rusija neće ući u bilo kakav oblik vojnog djelovanja protiv Turske, a pogotovo ne izravnim napadom. NATO članice nisu naročito sretne zbog djelovanja njihovog turskog partnera, a još manje su zadovoljne načinom kako je Erdogan htio razriješiti nastali sukob. Jasno je da bi NATO kao organizacija završila raspravu o ovom slučaju u velikoj političkoj razdiobi među članovima, što savez najmanje treba u trenutku kada ozbiljni sigurnosni izazovi opstaju u Europi.
Ekonomski odgovor se čini najvjerojatnijim, posebice u svijetlu koraka koje je Moskva već poduzela. Unatoč tome, rusko gospodarstvo je u lošem stanju i rusko vodstvo nije sklono da pogorša stvari. Jače sankcije, kad bi bile uključene, štetile bi ruskom gospodarstvu više nego turskom. Odmah po napadu, turski poduzetnici su deportirani iz Rusije, ograničenja su uvedena prema turskim radnicima, a posjete bez vize će završiti s prvim danom 2016. Ruski dužnosnici su pozvali svoje građane da ne putuju u Tursku, otkazani su charter letovi, a turske kompanije su isključene iz tendera. Završena je i vojna suradnja između dvije zemlje.
Najjača karta Rusije protiv Turske je prirodni plin. Rusija je započela projekt plinovoda Turski tok kojim se nastoji prirodni plin dovesti u Europu. Ovaj projekt uključuje pokretanje više od 60 milijardi kubičnih metara plina godišnje putem četiri plinovoda koji zadovoljavaju potrebe Europe i Turske. Time bi Turska postala glavnim igračem na energetskom tržištu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
