O usponu, padu i imperativu stalnog rasta: Je li ovo kraj Netflixa? Poslovna priča od sredine 90-ih do pandemije i zašto su se investitori sad razbježali?
Pandemija koronavirusa svakako je imala intenzivan utjecaj na ekonomiju. No, dok su brojne kompanije svim silama nastojale uopće opstati na tržištu nekima je pandemija donijela velike poslovni zamah jer se njihov proizvod i/ili poslovni model idealno uklopio u globalno izvanrednu situaciju. Jedna od tih kompanija svakako je bila i Netflix koja nudi uslugu gledanja filmova i serija online.
Netflix je i prije pandemije bio vodeći akter na području "streaminga", odnosno vođenja velike baze filmova koji su dostupni njihovim korisnicima, ali samo dok plaćaju pretplatu. To je, jasno, drugačiji model poslovanja od online prodaje filmova gdje bi korisnik nakon kupnje imao digitalnu kopiju filma. Mnogi filmofili i kolekcionari sigurno nisu ljubitelji Netflixa, no oni su manjina, većina publike preferira jednostavan pristup - plaćaju mjesečnu ili godišnju članarinu i imaju pristup velikom broju filmova i serija. Ne baš svima, neki malo opskurniji naslovi teško se mogu naći na Netflixu, ali za generalnu publiku ovo je naizgled beskonačna količina sadržaja. U istom pravcu danas se kreće i industrija glazbe, gdje je streaming zamijenio download pa imamo servise kao što su Spotify i sl.
Netflix pak, što možda neki ne znaju, nije baš tako nova kompanija. Netflix je osnovan još "davne" 1997. godine. Počeli su poslovati otprilike u vrijeme kad su se pojavili prvi filmovi na DVD-u. Plan im je bio da ljudi mogu poštom naručivati filmove i zatim ih vraćati istim putem. Startali su biznis početkom 1998. s oko 30-ak zaposlenika i 925 filmskih naslova - to je doslovno bila cijela DVD filmska kolekcija u to vrijeme.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.