X
VELIKA AKCIJA: Paket advance godišnje pretplate za 350 kn (-30%)
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

O povezanosti migracija, gladi i klimatskih promjena

PIŠE: | Foto: AP Photo/Gregory Bull/Guliver Image
10Objavljeno:
Pet godina nakon europske migracijske i izbjegličke krize, raseljavanje ostaje goruće pitanje u cijelom svijetu. Prema UNHCR-u, globalni broj prisilno raseljenih prešao je 80 milijuna tijekom 2020. godine - najveća procjena ikad zabilježena. Nekoliko je čimbenika pridonijelo ovom porastu, uključujući porast političkog nasilja i nestabilnosti, ekstremni vremenski događaji i - posljednji - udarni učinci pandemije COVID-19. Budući da se negativni utjecaji klimatskih promjena sve više odvijaju u stvarnom vremenu, pojačava se zabrinutost da će svijet tijekom sljedećih desetljeća doživjeti dramatičan porast migracija.

Posljednje desetljeće bilo je najtoplije zabilježeno, a 2020. vezana je za 2016. godinu i za najvišu prosječnu godišnju globalnu temperaturu svih vremena. U ovom desetogodišnjem razdoblju zabilježeni su i oružani sukobi na razini ozbiljnosti koji se nisu vidjeli od doba Hladnog rata. Može li postojati uzročna veza između ovih trendova? Na frustraciju kreatora politike i laika, empirijsko istraživanje nije moglo pružiti jednostavan i koherentan odgovor na ovo pitanje. Umjesto toga, studije veza s klimatsk...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se