O povezanosti migracija, gladi i klimatskih promjena

Pet godina nakon europske migracijske i izbjegličke krize, raseljavanje ostaje goruće pitanje u cijelom svijetu. Prema UNHCR-u, globalni broj prisilno raseljenih prešao je 80 milijuna tijekom 2020. godine - najveća procjena ikad zabilježena. Nekoliko je čimbenika pridonijelo ovom porastu, uključujući porast političkog nasilja i nestabilnosti, ekstremni vremenski događaji i - posljednji - udarni učinci pandemije COVID-19. Budući da se negativni utjecaji klimatskih promjena sve više odvijaju u stvarnom vremenu, pojačava se zabrinutost da će svijet tijekom sljedećih desetljeća doživjeti dramatičan porast migracija.

Posljednje desetljeće bilo je najtoplije zabilježeno, a 2020. vezana je za 2016. godinu i za najvišu prosječnu godišnju globalnu temperaturu svih vremena. U ovom desetogodišnjem razdoblju zabilježeni su i oružani sukobi na razini ozbiljnosti koji se nisu vidjeli od doba Hladnog rata. Može li postojati uzročna veza između ovih trendova? Na frustraciju kreatora politike i laika, empirijsko istraživanje nije moglo pružiti jednostavan i koherentan odgovor na ovo pitanje. Umjesto toga, studije veza s klimatskim sukobima već dugo daju različita saznanja i - povremeno - potiču žustre rasprave. Diskurs o klimatskoj sigurnosti nastoji slijediti logiku ranijih rasprava o sigurnosti okoliša, naglašavajući potencijal sukoba uslijed sve većeg nedostatka resursa, iako su ulozi veći i sigurnosni izazovi složeniji u doba klimatskih promjena. Većina znanstvenog napretka može se otkri...