Izvješće objavljeno 1. siječnja uvodi promjene u unutarnju i vanjsku politiku Sjeverne Koreje. Promjene su posljedica zastoja u odnosima zemlje sa Sjedinjenim Državama nakon sastanka Kim-Trump u Hanoju u veljači 2019. Dokument služi pripremi elita i društva za daljnje sankcije te također predlaže odbijanje dijaloga sa Sjedinjenim Državama prema trenutnim uvjetima i vraćanjem politici prisiljavanja na ustupke od Washingtona. Sjeverna Koreja želi to postići jačanjem svog nuklearnog i balističkog raketnog potencijala, što smanjuje ionako zanemarive izglede za sporazum o denuklearizaciji.
Odluke Središnjeg odbora Radničke partije Koreje (RPK), glavne institucije koja službeno odobrava unutarnju i vanjsku politiku Sjeverne Koreje, objavljuju se tijekom plenarnog zasjedanja. U posljednje dvije godine ti su plenumi sazvani u vezi s značajnim događajima u sjevernokorejskoj vanjskoj politici. Sjednici u travnju 2018. godine prethodili su susreti Kim Jong-una i predsjednika Južne Koreje Moon Jae-in-a i Donalda Trumpa iz Sjedinjenih Država te se gospodarstvo istaklo kao prioritet politike Sjevera i otvorenosti za dijalog s tim dvjema zemljama. Pomirbeni pristup uključivao je najavu moratorija na nuklearne testove i testiranje interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM). S druge strane, plenum u travnju 2019., nakon neuspjeha samita Kim-Trump u Hanoju, nagovještavao je mogućnost odustajanja od pregovora, dajući SAD-u vremena da promijeni svoje stajalište do kraja prošle godine. Zastoj u odnosima s Washingtonom nastavio se i nakon samita u Hanoju, unatoč sastanku Kim-Trump u lipnju i radnim razgovorima SAD-Sjeverna Koreja u Stockholmu u listopadu, zbog čega je Sjeverna Koreja preusmjerila svoju unutarnju i vanjsku politiku. Odluke u vezi s tim pitanjem usvojene su na plenumu Centralnog odbora RPK 28.-31. prosinca 2019. Plenarno izvješće temelji se na pretpostavci da neće - suprotno očekivanjima koja su se mogla pojaviti tijekom pregovora sa Sjedinjenim Državama - ekonomske sankcije Sjevernoj Koreji biti ukinute u skoroj budućnosti. To će uvjetovati aktivnosti Sjeverne Koreje u unutarnjoj i vanjskoj politici 2020. godine.
Sjeverna Koreja priznaje da su sankcije najozbiljniji problem njezinog gospodarstva. Razočarana je i učincima dijaloga s Amerikancima, koji nisu doveli do ukidanja sankcija, pa sjevernokorejske vlasti pripremaju elite i društvo za nastavak teškog vremena. O tome svjedoči prva upotreba Kim Jong-unovog termina "stezanje pojasa", koji su njegovi prethodnici koristili u teškim ekonomskim okolnostima ili kako bi opravdali raspodjelu resursa za vojni razvoj na štetu drugih sektora. To je u suprotnosti s Kimovom nedavnom linijom kada je on u svom prvom javnom govoru u travnju 2012. izjavio da "ljudi više nikada ne bi trebali zategnuti remen". U tom je duhu Sjeverna Koreja uvela tržišna rješenja (iako ih nije opisala kao takva) u poljoprivredi ili upravljanju državnim poduzećima. Bilo je i primjetno većeg pristanka na privatne aktivnosti što uglavnom znači - poduzetnici povezani s vlastima.
U međuvremenu, izvješće spominje iznenađujući broj primjera gospodarskog neuspjeha i optužuje ne samo sankcije, već i 'zle prakse'. Kako bi se prevladali nepovoljni vanjski utjecaji, u izvješću se predlaže pojačanje aktivnosti u duhu 'samostalnosti', što ukazuje na masovnu mobilizacijsku kampanju. Pozivi na 'preuređivanje ekonomskog temelja' i 'borbu protiv antisocijalističkih djela' svjedoče o kritici stranke prema ekonomskim aktivnostima vlade. To bi moglo navesti ograničenje liberalnih reformi i povećanje državne kontrole nad ekonomijom, što se tretira kao jamac opstanka režima u teškim vremenima. To bi ukazalo na jačanje elita povezanih s vojskom koje su se posljednjih godina usprotivile ekonomskoj liberalizaciji u procesu odlučivanja u Sjevernoj Koreji.
Izvještaj se u svom međunarodnom dijelu ograničio na odnose Sjeverne Koreje sa Sjedinjenim Državama, što se opisuje kao stanje dugog sukoba. Sjeverna Koreja isključuje nastavak razgovora sa Sjedinjenim Državama prema trenutnim uvjetima, što se prema mišljenju Pyongyanga svodi na Amerikance koji nude samo ekonomska obećanja - bez sigurnosnih garancija - u zamjenu za jednostrano nuklearno razoružanje Sjevera. Sjeverna Koreja optužuje Sjedinjene Države da nije reagirala na njezin pomirljivi stav, održava sankcije i nastavlja - suprotno Trumpovim najavama – vojne vježbe s Južnom Korejom, mada u manjem obimu. Prema Sjevernoj Koreji, upravo američko održavanje 'neprijateljske politike' sprečava denuklearizaciju Korejskog poluotoka. U toj se situaciji Sjeverna Koreja ne osjeća dužnom pridržavati se moratorija na nuklearne i ICBM testove donesenog u travnju 2018. Osim toga, objavila je da će 'svijet u skoroj budućnosti postati svjedokom novog strateškog oružja', pozivajući se na daljnji razvoj potencijala i sredstava za odvraćanje Sjevera, kao i spremnost za pokazivanje njegovih rastućih vojnih sposobnosti. To je u skladu sa sjevernokorejskim aktivnostima iz posljednjih šest mjeseci, za koje vrijeme je izvedeno nekoliko raketnih ispitivanja kratkog dometa, lansirao se poboljšani balistički projektil iz podmornice (SLBM) i testirao novi motor na kruto gorivo za upotrebu u ICBM-u.
Za rješavanje vanjskih izazova, Sjeverna Koreja će također 'ojačati diplomatski front', što znači jačanje veza s Kinom i Rusijom, jer potpora tih zemalja slabi sankcijski režim Sjeveru. Kineski stav i slaba usklađenost - zasnovana na medijskim izvještajima - s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a (npr. u vezi s mandatom kojim se sjevernokorejski radnici u Kini vraćaju od kraja prošle godine) presudni su za ekonomsku stabilnost Sjeverne Koreje. Uz to, izvješće u potpunosti preskače odnose s Južnom Korejom. To je zbog sjevernokorejskog uvjerenja da je bez ekonomske suradnje, što je nemoguće zbog sankcija, međukorejski dijalog besmislen.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
