Libanonski parlament izabrao je Michela Aouna za predsjednika zemlje i time dokončao dugu političku krizu u kojoj Libanon nije imao predsjednika od svibnja 2014. Radi se o dogovoru između dva velika politička rivala, kršćanske maronitske stranke Slobodni domoljubni pokret, i šijitskog Hezbolaha. Zbog iznimne etničke i denominacijske raznolikosti, 1943. je sklopljen nacionalni pakt prema kojemu se alocira politička moć u smislu konsocijacijske demokracije. Tako se tri glavne pozicije dijele po etnovjerskom ključu: predsjednik je maronitski kršćanin, predsjednik parlamenta je šijitski musliman, a premijer je sunit. Tako je Aoun ubrzo postavio sunitskog čelnika i biznismena Saada Haririja za premijera. Hariri već ima to iskustvo, jer je na mjestu premijera bio između 2009. i 2011., a nakon toga je radi vlastite sigurnosti živio izvan zemlje, odnosno u Saudijskoj Arabiji gdje je napravio svoje poslovno građevinsko carstvo. Premijer je sin Rafika Haririja, premijera koji je ubijen 2005.
Aoun, koji ima 81 godinu, bio je načelnik glavnog štaba libanonske vojske, a u listopadu 1990. je poslan u egzil, nakon sirijskog bombardiranja Bejruta. Dvadeset i šest godina kasnije izabran je za 13. libanonskog predsjednika. U prvom krugu glasovanja dobio je 84 od 127 glasova u parlamentu, što nije bilo dovoljno za čistu pobjedu. Bila su i dva nevažeća glasačka listića koji su izazvali veliku raspravu u javnosti. Naime, na jednom je izbor bio za Grka Zorbu, a drugi za libanonsku manekenku Myriam Klink. Potom se dva puta ponovio drugi krug glasovanja, jer broj glasova nije odgovarao broju parlamentarnih zastupnika. Napokon je Aoun izašao kao jasni pobjednik izbora.
Mnogi pobornici Aouna ukazuju da predsjednik ne želi vlast, jer s 81 godinom može živjeti mirno i povučeno, ali je osjetio odgovornost služenja naciji. Predsjednik parlamenta Nabih Berri je oštro odbio glasovati za Aouna, ali je dao govor i potom pozvao novog predsjednika da položi zakletvu. Činilo se da je time maronitska pobjeda postignuta, ali zapravo je kršćanski blok razjedinjen. Sami Gemayel, čelnik stranke Kataeb (Falanga) i njegov parlamentarni blok, glasovali su protiv Aouna, za koga tvrde da je kandidat Hezbolaha. Osim što je sada upitna jedinstvena podrška kršćana Aounu, znakovito je da su prva tri telefonska razgovora s novim predsjednikom bila od glavnog tajnika Hezbolaha Hasana Nasralaha, iranskog predsjednika Hasana Rohanija i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Čim je stupio u predsjedničku palaču 31. listopada, Aoun je znao da će samo njegova sposobnost postizanja ravnoteže kršćanskog i šijitskog bloka u kabinetu i parlamentu osigurati stabilnost vlasti. Aoun se smatra saveznikom Hezbolaha i Irana, iako vodi najveći kršćanski blok u parlamentu. U premijeru ima vođu sunitskog Pokreta ...
Aoun, koji ima 81 godinu, bio je načelnik glavnog štaba libanonske vojske, a u listopadu 1990. je poslan u egzil, nakon sirijskog bombardiranja Bejruta. Dvadeset i šest godina kasnije izabran je za 13. libanonskog predsjednika. U prvom krugu glasovanja dobio je 84 od 127 glasova u parlamentu, što nije bilo dovoljno za čistu pobjedu. Bila su i dva nevažeća glasačka listića koji su izazvali veliku raspravu u javnosti. Naime, na jednom je izbor bio za Grka Zorbu, a drugi za libanonsku manekenku Myriam Klink. Potom se dva puta ponovio drugi krug glasovanja, jer broj glasova nije odgovarao broju parlamentarnih zastupnika. Napokon je Aoun izašao kao jasni pobjednik izbora.
Mnogi pobornici Aouna ukazuju da predsjednik ne želi vlast, jer s 81 godinom može živjeti mirno i povučeno, ali je osjetio odgovornost služenja naciji. Predsjednik parlamenta Nabih Berri je oštro odbio glasovati za Aouna, ali je dao govor i potom pozvao novog predsjednika da položi zakletvu. Činilo se da je time maronitska pobjeda postignuta, ali zapravo je kršćanski blok razjedinjen. Sami Gemayel, čelnik stranke Kataeb (Falanga) i njegov parlamentarni blok, glasovali su protiv Aouna, za koga tvrde da je kandidat Hezbolaha. Osim što je sada upitna jedinstvena podrška kršćana Aounu, znakovito je da su prva tri telefonska razgovora s novim predsjednikom bila od glavnog tajnika Hezbolaha Hasana Nasralaha, iranskog predsjednika Hasana Rohanija i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Čim je stupio u predsjedničku palaču 31. listopada, Aoun je znao da će samo njegova sposobnost postizanja ravnoteže kršćanskog i šijitskog bloka u kabinetu i parlamentu osigurati stabilnost vlasti. Aoun se smatra saveznikom Hezbolaha i Irana, iako vodi najveći kršćanski blok u parlamentu. U premijeru ima vođu sunitskog Pokreta ...
