Uvod
Svijet se vrti oko novca. Novcem se sve može kupiti: zdravlje (u mjeri domašaja suvremene medicine), sreća (komforan i lagodan život), prijatelji (oportunisti kojima je novac mjerilo uspjeha), i ljubav (partner koji je tu sve 'dok nas novac ne rastavi'). Jedno od pitanja koje si možemo postaviti je praktične prirode, a ono je – tko određuje koliko što vrijedi, tko to pravi, odakle dolazi, koliko ga ima? Je li moguće da baš sve počinje i završava novcem? Većina ekonomista odgovorila bi sasvim hladno i racionalno: da, moguće je, jer je novac mjera vrijednosti svih roba i usluga, sredstvo razmjene, i pohranjuje štednju za buduću potrošnju.
Uostalom, dovoljno je pogledati financijsku krizu iz 2008. godine, a čije posljedice se osjete i dan-danas. Ona je zorno pokazala važnost novca za normalno, uobičajeno funkcioniranje društva. Upravo zbog krize i recesije u kojima se nalazimo izuzetno je bitno preispitati što je zaista novac, i kakav je to novac. Novac pokreće svijet, i kada novca nema, svijet staje. Tome smo svjedoci kako danas tako i prošlih događaja.
Današnji novac ne možemo razumjeti bez pogleda u povijest novca, odnosno uvida u njegove funkcije i razvoj. Uz razvoj novca dolazi i do pojave prvih banaka i bankarstva. Kako bi ostvarili što veći profit bankari su učinili ključni (možda nemoralni) korak: počeli su izdavati potvrde o zlatu kojeg uopće nisu imali na čuvanju, odnosno emitirati kredite za koje nisu imali pokriće u zlatu. Uočili su kako vlasnici nikad ne dolaze po svoje zlatnike u isti trenutak, te kako mnogi uopće ni ne podižu svoj novac i ne provjeravaju je li njihovo zlato uopće kod bankara. Dakle, stvarali su novac (odnosno potvrde o čuvanju zlata) doslovno 'iz ničega'.
Plan je funkcionirao sve dok netko nije posumnjao u integritet bankara. Kada su se sumnje i glasine proširile dobar je dio ulagača istodobno došao sa svojim potvrdama i zahtijevao da im se vrate njihovi zlatnici, a kako zlata jednostavno nije bilo dovoljno za sve, bankar je propao. Navale na banku i dan-danas su najveća bojazan svih bankara, ne zato što je novac štediša plasiran nekome kao kredit, nego jednostavno zato što je kredit stvoren 'iz ničega'.
U ovome tekstu prikazat ćemo povijesni razvoj novca, koje su vrste novca postojale kroz povijest te kakav je novac danas. Također ćemo se osvrnuti i na bankarstvo i današnje banke jer novac i banke su u sinergiji te ne mogu jedno bez drugoga. Uostalom prve banke su nastale nakon što je civilizacija došla do određenog stupnja razvoja u procesima proizvodnje i razmjene dobara i usluga, gdje postojeći sustav više nije mogao zadovoljiti potrebe stanovništva te je nužno bili ići naprijed.
Povijest novca
Novac je prihvaćeno sredstvo razmjene. Tijekom povijesti pojavljivao se u mnogim oblicima, od kojih su najznačajnije faze trampe, faze robnog novca i faze modernog obavljanja transakcije. Pojam 'novac' potječe iz latinske riječi 'pecunia' koje označava bogatstvo, a kasnije i novac. Korijen vuče iz riječi 'pecus', što znači stoka; u primitivnim zajednicama stočarskih naroda stoka se koristila kao sredstvo razmjene te je služila kao naturalni novac.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.