Nježno slijetanje u teoriji i praksi: Kako "piloti" centralne banke kroz namjerno usporavanje ekonomije planiraju spriječiti recesiju?

Ovih dana, dok se sve češće priča o mogućoj recesiji u zemljama diljem svijeta, ali naročito na Zapadu, možda ste primjetili da je ponovno aktualan termin "nježno slijetanje". Primjerice, kanadska ministrica financija Chrystia Freeland jučer je poručila kako je njena zemlja i dalje na putu prema "nježnom slijetanju". Ali o čemu se točno radi? Po običaju, egzotični ekonomski termini se često spominju u medijima, ali pojašnjenja su rijetka, no ovo bi svakako valjalo pojasniti jer je riječ o vrlo važnom konceptu koji će imati posljedice na živote ljudi.

"Nježno slijetanje" u ekonomskom smislu možemo zamisliti baš kao i u avijaciji - uvijek nam je cilj sletiti na pistu "nježno", a to znači da moramo zrakoplov usporiti na vrijeme, prilagoditi brzinu, pažljivo promatrati pistu i uvjete, i zatim ga prizemljiti na način da naši putnici osjete što manji udarac pri kontaktu s tlom. Tako to rade profesionalni piloti, a sad ćemo pogledati kako to planiraju napraviti upravitelji centralnih banaka kad ih se stavi u ulogu "ekonomskih pilota".

Kroz ovu seriju tekstova već smo više puta ponovili na koji način centralna banka može svojim "polugama" direktno utjecati na ekonomiju, ali svakako vrijedi ponoviti - jedna od ključnih moći koju centralna banka posjeduje je povećavanje i smanjenje kamatnih stopa.

Podsjetimo i na to kako to nisu one kamatne stope koje vi vidite u svojoj banci, ali "kao da jesu" - naime, centralna banka dirigira kamatne stope za komercijalne banke i, razumljivo, ti potezi se onda odmah odražavaju i kod njih, odnosno kad daju kredite građanima i kompanijama.

Dakle, centralna banka, ako želi, može potaknuti ekonomsku aktivnost u zemlji na način da smanji kamatnu stopu - na taj način će kompanije lakše doći do kredita, krenut će u investicije, zapošljavanje itd.

Ali zar ne bi onda najjednostavnije i najbolje bilo da centralna banka obori kamatnu stopu što je niže moguće, ili da je čak stavi na 0%, kako bi ekonomija uvijek bila "stimulirana"? To često centralne banke i rade ali to nije nužno dobro... Uzmimo aktualnu situaciju, imamo visoku inflaciju što znači da novac vrijedi sve manje i manje. Kako možemo zaustaviti to? Pa jedan od razloga zašto je inflacija tako visoka je taj što je novca u opticaju jednostavno previše... ako ga pak nastavimo dodavati bit će ga još i više pa će vrijediti još i manje, odnosno inflacija će rasti!

I što centralna banka može napraviti po tom pitanju? Spriječiti toliko gomilanje novca... Kako? Pa za početak da ga učini teže dostupnim, a to znači da će posegnuti ponovno za opcijom podešavanja kamatnih stopa, no ovog puta će povećati kamatnu stopu.

I kako bi povećanje kamatne stope moglo pomoći kod inflacije? U teoriji je to sve vrlo jednostavno, ali u praksi može postati nepredvidljivo ili čak možda i neizvedivo! Dakle, centralna banka podiže kamatne stope, a zatim to (još i jače) čine komercijalne banke. Odjednom i građanima i kompanijama postaje teže doći do novog novca. Sve se nekako "smiruje", ekonomija više nije hiperaktivna, a to bi trebalo u konačnici smiriti i inflaciju, divljanje cijena...

I opet, moramo zamisliti tu polugu kojom centralna banka mijenja kamatnu stopu od 0% do "koliko god posto". Imajući u vidu da inflacija raste netko bi mogao zaključiti da sad treba naglo povući polugu i "nabiti" kamatnu stopu tako visoku da nikome ni ne pada na pamet zaduživati se u jednom dužem periodu dok se inflacija ne spusti.

Naravno, u stvarnosti takvo što se ne može napraviti jer bi nastao totalni kaos, odnosno ekonomski ponor. Zamislimo, teoretski, da centralna banka digne kamatnu stopu na 500% - nitko se više ne bi zaduživao, novca bi odjednom počelo ponestajati. Da, vjerojatno bismo se riješili inflacije koja bi uskoro otišla u sasvim drugom smjeru - u deflaciju. Novac bi počeo vrijediti sve više i više, ali ekonomija bi propadala jer jednostavno nije postavljena da funkcionira bez stalne potrebe za novim kreditiranjem. Bio bi to ekonomski slom.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.