Irački Kurdistan će u rujnu održati referendum o nezavisnosti ove autonomne iračke pokrajine. To je već svima jako poznato, a hoće li do referenduma doista i doći ovisi o unutarpolitičkim okolnostima u Erbilu i pragmatičnosti vlasti kurdistanskog predsjednika Masuda Barzanija. Sve je više pokazatelja da je referendum lukav izlazak iz političke krize koja potresa Kurdistan i pokušaj nacionalističkog populizma kako bi suzbio političku oporbu u vlastitoj zemlji. I dok se neke stranke skanjivaju odbiti referendum, istovremeno znajući da bi ih takav potez uništio, postoje Kurdi koji su protiv neovisnosti nove kurdistanske države. Među njima prednjače šijitski Kurdi.
Kao cjelina, kurdski narod pripada mnogim različitim religijama i denominacijama, te su vjerski možda najraznolikiji narod Bliskog istoka. Zbog nacionalne koherentnosti, upravo kao i Albanci, Kurdi su poznati po velikoj vjerskoj snošljivosti i vjerskim slobodama. Ipak, većina Kurda su sunitski muslimani, koji pripadaju šafijama po islamskom zakonu. Manjinu muslimanskih Kurda čine šijiti, koji žive prvenstveno u iranskim provincijama Ilam i Kermanšah, te u središnjem i jugoistočnom Iraku (zvani Fajlije). Kurdi su ujedno poznati kao veliki sufiji (mistici), a u istočnoj Anatoliji živi velik broj Kurda koji su pripadnici alevija. Ovi Kurdi su povijesno bili ključni za osnivanje Safavidske dinastije u Iranu i time pridonijeli nastanku šijitskog Irana.
Među ostalim Kurdima, u zapadnom Iranu postoje i denominacije jarsanizma (sinkretička religija iz 14. stoljeća koja se temelji na milenijarizmu, nativizmu, egalitarizmu, anđelima, dualizmu), u sjevernom Iraku su prihvatili i religiju Jezida, a ima i Kurda zoroastrijaca i kršćana, najčešće pripadnika armenske ili asirske crkve. Kurdi Fejlije su najveća skupina naroda koji se opiru mogućem odvajanju Kurdistana od Iraka, u čemu imaju potporu međunarodnih tijela, regionalnih vlada i Bagdada.
Odmah nakon što je Kurdistanska regionalna vlada najavila 7. lipnja svoju nakanu za održavanjem referenduma, većina političkih stranaka i pokreta kojima je stalo do održavanja iračke države izrazili su svoje protivljenje. Irački premijer Hajder al-Abadi je 18. lipnja dao službenu poziciju iračke vlade, naglasivši da je kurdistanski regionalni referendum o secesiji nelegalan, te da federalna vlada ga neće poduprijeti, financirati niti će sudjelovati u njemu. Sjedinjene Države (koje svesrdno naoružavaju Kurde u raznim zemljama) i irački susjedni Iran, Turska i Sirija, također se opiru teritorijalnom raspadu iračke države.
Kurdistanska regionalna vlada, njezin čelnik Masud Barzani i njegova Kurdistanska demokratska stranka najavili su svoju namjeru održavanja referenduma ne samo unutar svoje regionalne oblasti, već i u kurdskim područjima izvan nje. To se najviše odnosi na Fejlije, koji žive duž granice između Irana i Iraka, od Sulajmanije na sjeveru, do Basre na jugu, te u provincijama Dijala, Vasit i Majsan. Velik broj Fejlija također živi u Bagdadu te u južnim provincijama, naročito u svetim šijitskim gradovima Nadžafu i Karbali.
Hajdar Hišam, čelnik Odbora za Kurde Fejlije u Provincijskom vijeću Vasita, najavio je 27. lipnja odbijanje Fejlija da sudjeluju na referendumu i podrže moguću secesiju. Za njega je referendum nemoguć jer je obilježen jasnom zemljopisnom slikom, pa što god Kurdistanska regionalna vlada govorila o Kurdima van svoje jurisdikcije, referendum će imati učinka samo u regiji Erbila. Osoba zadužena u Erbilu za Kurde izvan Kurdistana, Nasrudin Sindi, rekao je 8. lipnja da postoji nedostatak općeg dogovora o referendumu čak i u političkom centru Kurda, te da će to utjecati na izlaznost kurdskih birača unutar i izvan Kurdistana. Stoga je pozvao na stvaranje jasne zajedničke platforme ili barem na neiskazivanje javnih netrpeljivosti među Kurdima.
Fejlije su predmet dvostruke marginalizacije i progona, što je rezultat iračkih nacionalnih, vjerskih i političkih razlika u posljednjih nekoliko desetljeća. Pod strahovladom Sadama Huseina, šijitski Kurdi su bili žestoko proganjani, a ni danas ih šijiti ne priznavaju. Većina Fejlija su umjereni u svojim stavovima i kulturalno su različiti od svoje okoline, pa stoga nisu zadobili povjerenje ni Kurda niti šijita, jer ni jedna niti druga skupina ne žele da šijitski Kurdi imaju stabilan identitet s normalnim pravima kao ostali irački građani. S obzirom da neki Fejlije žive u Iranu, mnogi u Iraku ih ne smatraju iračkim Kurdima. Naime, tijekom Baatističkog režima, između 300 i 500 tisuća Fejlija je deportirano u Iran u sedamdesetima i osamdesetima, a preko deset tisuća domova i ostale imovine Fejlija je konfiscirano. Nakon američke invazije 2003, zbog svog šijitskog religijskog identiteta, Felije su postali metom terorističkih napada ekstremnih sunita. Njihov broj nije točno utvrđen, ali Visoki nacionalni front za Kurde Fejlije procjenjuje da ih ima 2,5 milijuna, odnosno 6,5 posto cjelokupnog iračkog stanovništva. Time šijitski Kurdi čine velik udio u kurdskoj zajednici koji sami broje 15 do 20 posto iračkog stanovništva (38 milijuna ljudi).
Fejlijski Kurdi ujedno čine važan srednji sloj iračkog društva, te su iz tog kruga izašli mnoge poznate ličnosti kulture i umjetnosti Iraka. Fejlije su pridonijeli osnivanju kurdskih nacionalističkih pokreta i pokreta otpora, među njima i Domoljubnu uniju Kurdistana, ali nisu dobili potporu glavnih kurdskih političkih stranaka niti priznanje svog posebnog identiteta kroz cijelo 20. stoljeće. Sami se osjećaju pravim Iračanima, s dubokom povijesnom i društvenom ukorijenjenošću u iračkoj državi, koju su branili protiv Britanaca, protiv Sadama Huseina i protiv Daeša. Sada su suočeni s daljnjim progonom od arapskih i kurdskih nacionalista. Nije teško razumjeti zašto su sada protiv najavljenog referenduma.
Prijetnje su im velike. Neki arapski političari najavljuju da će ukinuti iračko državljanstvo svim Kurdima koji žive izvan Kurdistana ako bi se Erbil odcijepio. Te izjave izazvale su prosvjede u Bagdadu i Kirkuku, koji je također važan stoga što Erbil želi naftom bogati kraj u sastavu nove kurdske države. Fejlije će biti prvi na udaru ako dođe do nje, te se boje moguće deportacije, nasilja, konfisciranja imovine i financijskih sredstava, te sustavne pljačke. Stranka Gorran (Pokret za promjene), Kurdistanska islamska skupina i ostale manje stranke koje se opiru najavljenom referendumu, ujedinili su se s Fejlijama, a 6. srpnja je Gorran stvorio zajednički ured za djelovanje. Čelnik parlamentarnog bloka Gorrana, Sarva Abdel Vahid, rekao je da će je referendum stranački vezan te da ne predstavlja težnje cjelokupnog kurdskog naroda, kao i da nema potporu legitimnih nacionalnih institucija.
Fejlije u tome imaju potporu susjednog Irana. U nedavnom posjetu iračkog premijera Hajdera al-Abadija Teheranu, Vrhovni vođa Islamske revolucije Ali Hamenei je rekao da se Islamska Republika Iran opire održavanju referenduma kako bi se odvojio jedan dio Iraka, te dodao da Irak mora ostati jedinstven. Ova je izjava začudila neke u Erbilu, jer Iranci imaju duge kulturne i povijesne veze s iračkim Kurdima (kurdski je arhaičan iranski jezik, a sami Kurdi su etimološki povezani s Perzijancima). Preko 13 milijuna Kurda živi u pograničnom iračko-iranskom prostoru. Iran je bio jedina zemlja koja je i tijekom šaha i nakon Islamske revolucije imala srdačne odnose s iračkim Kurdima, bilo s marksističkim, bilo islamističkim političkim strankama.
Međutim, secesija sada ne odgovara Iranu, koji ima problema s vlastitim Kurdima (naročito sunitskom manjinom), koja je nekoć bila vrlo važna u Iračko-iranskom ratu. Mnogi pripadnici Islamske revolucionarne garde, uključujući današnjeg glavnog zapovjednika Mohamad-Alija Džafarija i zapovjednika Brigade Kuds Kasema Solejmanija, izgradili su svoj vojnički čin upravo u iranskom Kurdistanu, nastojeći odbaciti Sadamove snage. Ali, terorističke aktivnosti manjih sunitskih kurdskih organizacija, secesionizam Arapa u provinciji Huzestan te Baluča u provinciji Sistan i Balučistan, nagnale su Teheran da odbaci potporu Erbilu. U tome iranska država može biti od velike pomoći Bagdadu da se sačuva irački teritorijalni integritet.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
