Nakon odsluženog političkog mandata uvijek je pitanje što će dojučerašnji vođe i dužnosnici raditi. Neki od njih ostanu aktivni u politici, a neki se zauvijek maknu. Jednako tako je i s predsjednicima Sjedinjenih Američkih Država. Nedavni bivši američki predsjednici tražili su nove interese nakon što su napustili Ovalni ured. George W. Bush se posvetio slikarstvu dok je Jimmy Carter osnovao centar za demokraciju i ljudska prava. Bill Clinton je nastavio sudjelovati u propagiranju i kampanji za Demokratsku stranku podržavajući svoju suprugu u dva izborna ciklusa kad se kandidirala za predsjednicu SAD-a.
Na red je sada došao Barack Obama, po mnogo čemu jedinstveni predsjednik čijih je osam godina vlasti iscurilo. Pitanje je što sada? S obzirom da Obama ima izuzetno pozitivan imidž u javnosti i visoku stopu odobravanja (oko 60%) jasno je da se radi o ozbiljnoj odluci.
Još krajem veljače bivši državni tužitelj SAD-a Eric Holder nabacio je opasku da je Obama spreman vratiti se u politiku. Prije desetak dana Obamin potpredsjednik Joe Biden kazao je da je njegov bivši šef spreman sudjelovati u kampanji za Demokratsku stranku. Na godišnjoj stranačkoj večeri Biden je odbacio nagađanja da će se kandidirati za predsjednika SAD-a na izborima 2020. ali je rekao da će Obama i on učiniti sve što mogu da "pomognu kreirati javnu debatu". "Spreman sam pomoći naći novac, regrutirati kandidate, kampanju - tako i Barack, što god želite, samo mi recite", izjavio je Biden. To je još jedan dokaz da se 44. predsjednik SAD-a misli politički aktivirati.
Obama je javno ostao tih što se tiče mogućeg povratka u politiku, ali dao je naznake da će biti nazočan. Na svom prvom javnom nastupu poslije odlaska iz Bijele kuće, krajem travnja na čikaškom sveučilištu, Obama je izbjegao kritizirati Donalda Trumpa. Na skoro 90-minutnom forumu Obama je iznio lekcije koje je naučio kao mladi organizator zajednice u Chicagu i zavjetovao se da će pomoći novoj generaciji političara. Na konferenciji na Sveučilištu u Chicagu izjavio je: "Provodim mnogo vremena razmišljajući što je najvažnija stvar koju mogu učiniti za svoj sljedeći posao. Najvažnija stvar koju mogu učiniti je pomoći na bilo koji način da pripremim sljedeću generaciju vodstva da uzmu palicu i naprave vlastiti udarac mijenjanja svijeta". Zanimljivo da je dodao da će on prvi priznati da niti je "zapalio svijet" niti je značajnije transformirao lokalne zajednice. Obama nije pokazao da planira nastupati kao glasnogovornik Demokratske stranke jer je odbio kritizirati Trumpa, ali i razgovarati o vrućim temama poput zdravstva i vanjske politike.
3. svibnja Obama je otkrio početak izgradnje svog predsjedničkog centra na južnom dijelu Chicaga. Centar koji bi trebao biti dovršen do 2021. sastojat će se od tri zgrade: muzeja, foruma i knjižnice koji okružuju javni trg. Centar bi trebao postati čvorište aktivnosti gdje bi dolazili budući lideri ali i politički aktivni građani 21. stoljeća kako bi pronalazili inspiraciju za budućnost.
7. svibnja Obama je dobio nagradu za hrabrost JFK Profile u Bostonu za donošenje ObamaCarea kojim je zdravstveno osiguranje dobilo dodatnih 20 milijuna američkih građana. Tom prilikom je Obama zavapio da se zaštiti njegov zakon o zdravstvu i da zastupnici u Kongresu pokažu hrabrost te da zaštite siromašne i ranjive jer lako je zaštititi moćne. 9. svibnja Obama je na konferenciji o inovaciji hrane u Milanu održao govor u kojem je podržao politike koje se bore protiv klimatskih promjena. Prema Obami su proizvodnja energije i proizvodnja hrane najveći uzročnici klimatskih promjena. Tu je bivši lider ostvario najveći uspjeh 2015. kada je potpisan Pariški sporazum koji ograničava količinu ispuštanja štetnih emisija. Trump se zavjetovao da će raskinuti takve sporazume. Obama će se sastati s Angelom Merkel krajem svibnja.
Izgleda da je trenutni Obamin plan da bude savjetnik Demokrata u sjeni, a ne nužno u prvom ešalonu. No u budućnosti bi se to moglo promijeniti i Obama bi mogao biti u centru pozornosti propagirajući stranku i njezine kandidate na guvernerskim, kongresnim ili predsjedničkim izborima. Obama je tijekom svog predsjednikovanja imao stope odobravanja oko 40 do 50%, a u trenucima završetka svog mandata i u postpredsjedništvu njegov rejting samo raste. Npr. u siječnju 2015. rejting mu je iznosio oko 45%, a u siječnju 2017. 59%. Bilo je izgledno da će mu rejting porasti jer Clinton i Trump su bili oboje jedinstveno nepopularni kandidati za poziciju predsjednika. Osim toga logično je da bivši predsjednici s vremenom postanu sve popularniji. Ako se izbjegnu uvlačiti u dnevno političke teme, narod s vremenom počne ih pozitivnije doživljavati. Visok rejting Obami otvara brojne političke mogućnosti.
Obama je odlučio ostati živjeti u Washingtonu D.C. zajedno sa suprugom Michelle i dvije kćeri Sashom i Malijom. Ostat će u prijestolnici dok Sasha ne završi srednju školu 2019. Obitelj Obama radi na svojim memoarima koji bi im mogli donijeti milijune dolara nakon što su zaključili ugovor s nakladničkom kućom Penguin Random House. Obama je pristao govoriti u rujnu na konferenciji Wall Streeta za naknadu od 400 000 dolara što je odluka koja je izazvala snažne kritike javnosti. Npr. 2009. Obama je bankare s Wall Streeta nazvao 'debelim mačkama' i kazao da je Svjetska financijska kriza 'djelomično uzrokovana potpuno neodgovornim potezima na Wall Streetu'.
Jedno u budućnosti je sigurno. Obama više nikada ne može biti predsjednik SAD-a jer to 22. amandman američkog Ustava iz 1951. ne dozvoljava. Naime do tada je postojalo nepisano pravilo da predsjednici mogu služiti dva mandata. Njega je postavio George Washington kad je 1796. odbio zatražiti treći mandat. To nepisano pravilo jedino je prekršio Franklin D. Roosevelt koji je bio izabran četiri puta za predsjednika iako su i neki drugi predsjednici pokušali neuspješno ostati u Bijeloj kući dulje od osam godina.
Obama ima tri realna izbora što se tiče njegove političke budućnosti. Prvi izbor je da se u potpunosti makne iz aktivne politike. Nešto što je u prva tri mjeseca zapravo i učinio dugačkim odmorom na Karibima. U tom scenariju aktivnosti bi uključivale pisanje memoara, humanitarni rad - zapravo produženi odmor koji bi se prekidao nekim ne striktno političkim događajima. No, takav odabir znači da bi Obama dozvolio raspad njegovog političkog naslijeđa poput zdravstvene reforme, borbe protiv klimatskih promjena, politike prema Iranu i Kubi i sl.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
