Netanyahuova ratna eskalacija u Gazi i Trumpovo odobravanje: Razaranje koje prijeti opstanku palestinskog naroda
Premda je prekid vatre krajem siječnja dao naslutiti mogući predah od ratnih strahota, novi napad Izraela na Pojas Gaze ponovno je otvorio mračnu stranicu sukoba – onu koja dovodi u pitanje temeljna ljudska načela i moral onih koji su otvoreno dali "zeleno svjetlo" za nastavak krvoprolića. U središtu pozornosti više nisu samo taktički vojni ciljevi, nego izravne posljedice po civile, mahom žene, djecu i starije. Oni su suočeni s novim valom zračnih napada, granatiranja i potpunom blokadom pojasa od strane Izraela. Dok se broje stotine novih poginulih, Benjamina Netanyahua optužuje se da rat koristi za vlastiti politički opstanak, a Donald Trump – umjesto da se zauzme za mir – de facto dopušta da se sve nastavi još žešće nego prije.
U prethodnom je razdoblju kratki prekid vatre, navodno dogovoren uz posredovanje Trumpove administracije, djelovao kao krhka, ali važna stanka. Tisuće ljudi, koji su izgubili domove, iskoristile su primirje kako bi se privremeno vratile na zgarišta i pokušale pronaći ostatke nekadašnjeg života. Međutim, kako su upozoravali lokalni promatrači, Netanyahu je već tada planirao nove poteze za ponovno pokretanje vojnih operacija. Dok su prve faze dogovora predviđale konkretne pregovore o trajnom primirju i obnovi infrastrukture, Izrael je sustavno odugovlačio s prelaskom na taj "drugi korak". Umjesto konsolidacije mira, Netanyahuova vlada pojačala je pritisak – pa je od 2. ožujka zaustavljen sav dotok humanitarne pomoći u Gazu, što je nagovijestilo daljnju katastrofu.
Dok su mnogi politički analitičari očekivali barem djelomični otpor iz Washingtona, svjedočimo gotovo potpunoj potpori Trumpove administracije novoj eskalaciji. Prema izvještajima Al Jazeere, Trump je u prvim tjednima mandata volio preuzimati zasluge za postignuto primirje, no čim je to primirje "poslužilo svrsi" – oslobađanju određenog broja izraelskih zarobljenika – prestao je pokazivati zanimanje za održavanje mira. Umjesto toga, uslijedili su šokantni istupi: Trump je javno razmatrao ideju trajnog iseljavanja stanovnika Gaze, uz plan da se to područje "pretvori u rivijeru Bliskog istoka". Otpor međunarodne zajednice bio je snažan, pa je američki predsjednik tu namjeru formalno "povukao", no činjenica da je takav prijedlog uopće iznesen pokazuje potpunu neosjetljivost na patnje onih koji žive iza blokade.
Na terenu se, u međuvremenu, situacija iz sata u sat pogoršava. The Guardian izvještava da je u samo deset sati od obnavljanja zračnih napada ubijeno više od 400 Palestinaca, a prema podacima tamošnjeg ministarstva zdravstva, ukupan broj žrtava u Gazi od početka rata dosegao je desetke tisuća. Iako Izrael tvrdi da cilja isključivo vojne i političke dužnosnike Hamasa, izvori iz međunarodnih organizacija upozoravaju kako su u napadima stradale i brojne civilne obitelji, što dovodi u pitanje poštivanje osnovnih načela međunarodnog humanitarnog prava, uključujući načela razmjernosti i razlikovanja vojnih od civilnih ciljeva. Prema Konvencijama iz Ženeve, civilno stanovništvo mora biti zaštićeno, no praksa masovnog bombardiranja gusto naseljenih četvrti potpuno je nespojiva s tim obvezama.
Izvještaji o napadu na izbjeglički kamp Jabalia, u kojem je, prema dostupnim podacima, ubijeno najmanje 126 Palestinaca bez ikakvog upozorenja, dodatno pokazuju da su "standardna" pravila o zaštiti civila ublažena. Razne nevladine organizacije i skupine za ljudska prava već neko vrijeme upozoravaju na izraelsko proširenje "prihvatljive" stope civilnih žrtava, što dijelom potiče i neupitna potpora Washingtona. Politika Netanyahua, nakon što je zaključio da američka administracija neće nametnuti pretjerana ograničenja, postaje sve agresivnija.
U novije se vrijeme, ističe se, situacija dodatno zaoštrila i zbog Trumpovih kadrovskih rezova u vojsci SAD-a. U Pentagonu je, prema pisanju The Guardiana, novi ministar obrane Pete Hegseth počeo "revidirati" rad vojne pravne službe zadužene za procjenu mogućih civilnih žrtava, što zapravo znači pripremu "labavijih" pravila za pokretanje zračnih napada. Nije slučajno da je nedavno zabilježena američka vojna operacija u Jemenu, gdje se – uz velik broj stradalih civila – ponovno pokazala spremnost na masovno granatiranje radi "operativnih ciljeva". Za Gazu je to posebno opasno jer Izrael, uz podršku SAD-a, nastavlja intenzivne zračne napade, a očito nitko više ozbiljno ne strahuje od optužbi za kršenje načela razmjernosti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
