Od prošle godine Izrael je povećao svoje operacije protiv iranskog nuklearnog programa. Akcije su odgovarale politici Trumpove administracije "maksimalnog pritiska" na Iran. Trenutno su izraelske akcije pokušaj pritiska na pregovore koje su pokrenule SAD i Iran o obnavljanju nuklearnog sporazuma. Izrael se protivi tim pregovorima, ali daljnja eskalacija bit će ograničena stavom Bidenove administracije.
Izrael identificira iranski nuklearni program kao najznačajniji strateški izazov i glavnu prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti. Ova percepcija potkrijepljena je neprijateljskom retorikom iranskih vlasti, kao i strahom od širenja nuklearnog oružja, što bi Izraelu oduzelo status (službeno nepotvrđen) kao jedine bliskoistočne nuklearne države. Nakon demontiranja nuklearnih programa Iraka, Sirije i Libije, Iran ostaje jedina država na Bliskom istoku s naprednim sposobnostima na ovom području. Dodatno područje sukoba je umiješanost Irana u građanski rat u Siriji i njegova podrška Hezbolahu i palestinskim ekstremističkim skupinama Hamas i Palestinskom islamskom džihadu.
Izrael pod vodstvom Benjamina Netanyahua aktivno radi na ograničavanju iranskih mogućnosti za dobivanje nuklearne bombe, iako ne postoje nikakve realne naznake da Iran doista želi nuklearno oružje. Izraelske operacije uključuju sabotažu infrastrukture, kibernetske napade (uključujući upotrebu virusa Stuxnet u suradnji sa SAD-om) i atentate na ljude povezane s iranskim nuklearnim programom, što sve upućuje da Izrael provodi nezakonite i terorističke akcije.
Netanyahuova vlada također je odlučni protivnik nuklearnog sporazuma JCPOA koji su potpisali SAD i druge zemlje 2015. Glavne kritike su da sporazum isključuje iranske regionalne operacije i njegov program balističkih raketa te vremenska ograničenja koja omogućavaju očuvanje i proširenje iranskog kapaciteta za obogaćivanje urana. Politika prema Iranu bila je glavna točka spora u odnosima Izraela sa SAD-om (iako su održavali operativnu i obavještajnu suradnju) dok Trump nije preuzeo vlast. Izrael je postao jedan od najtvrđih pristaša politike "maksimalnog pritiska", što je dovelo do napuštanja SAD-a iz JCPOA-e u 2018. godini i ponovnog uvođenja sankcija.
Od 2020. godine vidljivo je intenziviranje operacija koje se pripisuju Izraelu protiv iranske nuklearne, industrijske i vojne infrastrukture. U lipnju i srpnju prošle godine zabilježeno je nekoliko djela sabotaže u takvim objektima u Iranu. U studenom je Mohsen Fakhrizadeh, jedan od arhitekata iranskog nuklearnog programa, ubijen u napadu u Absardi. Najozbiljniji infrastrukturni napad dogodio se 11. travnja ove godine u nuklearnom postrojenju Natanz, gdje je eksplozija uništila dio postrojenja za obogaćivanje urana. Iran je na Izrael prenio službenu odgovornost za ubojstvo Fakhrizadeha...
Izrael identificira iranski nuklearni program kao najznačajniji strateški izazov i glavnu prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti. Ova percepcija potkrijepljena je neprijateljskom retorikom iranskih vlasti, kao i strahom od širenja nuklearnog oružja, što bi Izraelu oduzelo status (službeno nepotvrđen) kao jedine bliskoistočne nuklearne države. Nakon demontiranja nuklearnih programa Iraka, Sirije i Libije, Iran ostaje jedina država na Bliskom istoku s naprednim sposobnostima na ovom području. Dodatno područje sukoba je umiješanost Irana u građanski rat u Siriji i njegova podrška Hezbolahu i palestinskim ekstremističkim skupinama Hamas i Palestinskom islamskom džihadu.
Izrael pod vodstvom Benjamina Netanyahua aktivno radi na ograničavanju iranskih mogućnosti za dobivanje nuklearne bombe, iako ne postoje nikakve realne naznake da Iran doista želi nuklearno oružje. Izraelske operacije uključuju sabotažu infrastrukture, kibernetske napade (uključujući upotrebu virusa Stuxnet u suradnji sa SAD-om) i atentate na ljude povezane s iranskim nuklearnim programom, što sve upućuje da Izrael provodi nezakonite i terorističke akcije.
Netanyahuova vlada također je odlučni protivnik nuklearnog sporazuma JCPOA koji su potpisali SAD i druge zemlje 2015. Glavne kritike su da sporazum isključuje iranske regionalne operacije i njegov program balističkih raketa te vremenska ograničenja koja omogućavaju očuvanje i proširenje iranskog kapaciteta za obogaćivanje urana. Politika prema Iranu bila je glavna točka spora u odnosima Izraela sa SAD-om (iako su održavali operativnu i obavještajnu suradnju) dok Trump nije preuzeo vlast. Izrael je postao jedan od najtvrđih pristaša politike "maksimalnog pritiska", što je dovelo do napuštanja SAD-a iz JCPOA-e u 2018. godini i ponovnog uvođenja sankcija.
Od 2020. godine vidljivo je intenziviranje operacija koje se pripisuju Izraelu protiv iranske nuklearne, industrijske i vojne infrastrukture. U lipnju i srpnju prošle godine zabilježeno je nekoliko djela sabotaže u takvim objektima u Iranu. U studenom je Mohsen Fakhrizadeh, jedan od arhitekata iranskog nuklearnog programa, ubijen u napadu u Absardi. Najozbiljniji infrastrukturni napad dogodio se 11. travnja ove godine u nuklearnom postrojenju Natanz, gdje je eksplozija uništila dio postrojenja za obogaćivanje urana. Iran je na Izrael prenio službenu odgovornost za ubojstvo Fakhrizadeha...
