Nesigurna budućnost sinajskih beduina

Sinajski poluotok već godinama bilježi trajan sukob između islamističkih milicija i egipatskih sigurnosnih snaga. Sve je to započelo nakon svrgnuća dugogodišnjeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka u tzv. revoluciji Arapskog proljeća 2011. Ovu pobunu čine militanti i lokalni beduini koji su iskoristili kaotično stanje u Egiptu i oslabili središnju vlast kroz napade na vladine snage na Sinaju. Od 2014. ovdje djeluje i Ansar Bajt al-Magdis, skupina lojalna Daešu koja je proglasila provinciju Sinaj kao dio tzv. Islamskog kalifata. Egipatske su vlasti pokušale povratiti svoju prisutnost na Sinaju političkim i vojnim načinima. Egipat je pokrenuo dvije vojne operacije. Operacija Orao je započeta sredinom 2011., a Operacija Sinaj sredinom 2012. godine. U svibnju 2013, nakon otmice egipatskih časnika, nasilje na Sinaju se obnovilo. Nakon državnog udara 2013. i zbacivanja predsjednika Mohameda Morsija, došlo je do neviđenih sukoba.

Tako je u bitci ekstremista i egipatske vojske u Rafahu u kolovozu 2013. poginulo čak 25 egipatskih vojnika. Sve šire nestabilnosti tijekom godina vodile su službenoj objavi sinajskih plemena u travnju da se pridružuju vojsci u borbi protiv ekstremističkih skupina. Ovaj sigurnosni pomak je znatno utjecao na ekstremiste na Sinaju, s obzirom da su se oni mogli prije nesmetano kretati naočigled sinajskih stanovnika. Sada su ekstremisti u strahu od istih tih beduinskih plemena i počeo je opadati njihov broj. Neki od tih beduina su prije bili privučeni ek...