Na vidiku se ne vidi kraj migrantskoj krizi koja već intenzivno posljednje tri godine potresa države Europske unije. Tri godine nakon najvećeg izbjegličkog vala nakon Drugog svjetskog rata tenzije se ne smiruju, dapače, trenutno su usijale političke podjele kako se nositi s migracijskim tokovima iz Afrike, Bliskog istoka i Azije. S obzirom na to da valovi dolaska novih migranata usprkos raznim blokadama ne prestaju, Pariz i Berlin gledaju da stave teret davanja azila na države u kojima se migranti prvi put registriraju. To po svemu sudeći znači da će se europski vrh vratiti "starim pravilima" što bi moglo dodatno podijeliti Europu.
Tijekom njihovog sastanka uoči EU summita, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron obvezali su se kako će se "združeno i rezolutno boriti" protiv onoga što su eufemistički nazvali "drugostupanjski pokreti unutar EU". Takvo prikriveno izražavanje korišteno u tzv. Deklaraciji Meseberg usvojenoj od dvoje državnika efikasno znači jednu stvar: Macron i Merkel žele da svi novi tražitelji azila ostanu u EU državama gdje su se prvi puta registrirali dok se njihov slučaj obrađuje. Na taj način bi države članice na južnim granicama EU bile prepuštene same sebi u nošenju s novim dolascima izbjeglica.
Međutim, problem leži u činjenici da su takva ista pravila sadržana u onome što je poznato kao EU Dublinska regulacija koja se već pokazala disfunkcionalnom na vrhuncu migrantske krize 2015. Na ovaj način se europski lideri na neki način vraćaju dublinskom sporazumu kojeg je osporavala sama Merkel kada je uvela politiku "otvorenih vrata". No čini se da vođe dvije najmoćnije europske države i nemaju puno izbora u napetoj situaciji kada se suočavaju s rastućom opozicijom prema dosadašnjim migrantskim politikama i u svojim državama i na europskoj razini. Ovo je evidentan pokušaj da se spasi obraz i da se zarade politički bodovi bez da se odustane od glavnih načela o problemu imigracije, međutim, stanje se ne mora tako rasplesti već bi se moglo dogoditi da Pariz i Berlin samo dodatno razjedine EU koja već pati od žestokih političkih podjela. Riječ je o taktičkoj odluci koja popušta rastućem antiimigrantskom osjećaju velikog dijela javnosti.
Sljedeći tjedni koji dolaze mogli bi imati presudnu važnost i za migrante, EU i političku sudbinu Merkel. Migrantska kriza u narednom periodu mogla bi uzdrmati temelje Europske unije zbog velikih nesuglasica u migrantskoj politici između najutjecajnijih država članica EU-a. Desničarske i populističke antiimigrantske vlade nisu došle na vlast samo u državama istočne Europe kao što su Mađarska i Poljska već i u državama zapadne Europe kao što su Italija i Austrija. Neke od tih novih vlada već se pokazale prkos prema politici Bruxellesa i Berlina.
Nova talijanska vlada u kojoj jednu od ključnih uloga ima novi ministar unutarnjih poslova i šef radikalne Sjeverne lige Matteo Salvini, odlučila je potpuno zatvoriti ulazak migranata u Italiju, a takav potez izazvao je kritike Macrona i Merkel. Salvini je izjavio da Italija više neće biti europski izbjeglički kamp, obećavši strože poteze koji će pridonijeti smanjenju broja dolazaka izbjeglica i migranata, kao i slanje u ishodišnu zemlju onih koji su već stigli. Dokaz novog smjera talijanske politike bio je odbijanje prihvata broda sa šestotinjak afričkih migranata koji je nakon nekoliko dana plovidbe Mediteranom na kraju završio u Španjolskoj. Osim toga je Salvini najavio popis romske populacije u Italiji i deportaciju onih koji nemaju talijansko državljanstvo.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz je nedavno izjavio da svaka država EU ima pravo odbiti migrante i da Austrija želi osnovati antiimigrantsku osovinu s Njemačkom i Italijom koja bi sprečavala ilegalne migracije. On želi jači mandat Frontexa, EU agencije za granice, da može intervenirati na moru i kopnu. Austrija preuzima predsjedanje Europskom unijom u srpnju, a u tom periodu će Kurz nastojati osigurati da Frontex bude aktivan u trećim zemljama, npr. u sjevernoj Africi, kako bi se borilo protiv ilegalnih migracija onako kako se u drugim dijelovima svijeta inače bori protiv trgovine drogom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
