Nakon zahlađenja odnosa s Kinom, Japan bilježi najveći trgovački deficit ikada

Japan u crvenom prvi put u 30 godina.
Japan je ponovo pao u recesiju nakon dva uzastopna kvartala rasta.
(op.pr) Prvo da objasnimo značenje riječi annualise koja se koristi u ovom tekstu.

annualise – izraziti (količinu poput kamatne stope, profita itd…) kao da je primjenjena ili izračunata tijekom jedne godine

Primjer: Anualizirati neto profit, podijeliti godišnji neto profit proteklih mjeseci do određenog datuma i pomnožiti s 12.

Japanska ekonomija je smanjena za "anualiziranih" 3.5 % između srpnja i rujna što je najveći pad nakon razornog potresa 2011. Izvoznici su zabilježili veliki pad broja narudžbi za ključna tržišta kao što su Kina i Europa.

Premijer Yoshihiko Noda je opisao brojku BDP-a kao "ozbiljnu" dok je Seiji Maehara, ministar za ekonomiju, rekao da je Japan vjerojatno ušao u "fazu recesije".

U govoru u ponedeljak Masaaki Shirakawa, guverner Banke Japana, je rekao kako "nema dvojbe da centralna banka treba učiniti sve da olakša situaciju što je više moguće". Rekao je da nije realno da će se domaća potražnja "povećati pri stopi koja će nadmašiti slab izvoz".

Mjesečni pregled "ekonomskih promatrača" japanske vlade, koji uključuje brijače, hotelijere, prodavače automobila i druge koji surađuju sa potrošačima, je zabilježio šest uzastopnih padova od travnja. Prošli mjesec je indeks bio na razini nešto boljoj od aprila 2011. godine, odmah nakon potresa.

Japanski proizvođači, od Nissan-a do Shiseido-a, su objavili da je naglo pala prodaja njihovih proizvoda u Kini nakon vala demonstracija protiv nacionalizacije otoka od strane Tokija sredinom rujna.

Japanskih najvećih sedam proizvođača automobila su smanjili svoje projekcije za prodaju u Kini za jednu petinu za fiskalnu godinu do ožujka, prema računanju medija Nikkei.

Japanski trgovački deficit je najveći ikada

Situacija u Japanu izmiče kontroli.

Japan je zabilježio najveći trgovački deficit ikada za pola fiskalne godine što je znak da su kriza državnih dugova u Europi i zategnuta situacija sa Kinom zbog teritorijalnog problema itekako utjecali na japanski izvoz, pokazali su danas podaci vlade (op.pr.12/11/12).

U prvoj polovici fiskalne godine 2012, uključujući rujan, Japan je zabilježio trgovački deficit oko 40.6 milijardi dolara (3,219 milijardi jena) što je 90.1 % više nego godinu dana ranije i najveći deficit od kada je Ministarstvo financija počelo voditi statistiku 1979.godine.

Samo u rujnu je deficit bio 558.6 milijardi jena, treći mjesec zaredom u crvenom i najveći za mjesec rujan, piše u preliminarnom izvještaju ministarstva. To povećava strah da su nasilni skupovi protiv Japana i bojkot japanskih proizvoda u Kini utjecali na izvoz svome najvećem trgovačkom partneru.

Izvoz u Kinu je pao za 8.2% na 5,921.1 milijardi jena u prvoj polovici i onda naglo za 14.1% na 953.8 milijardi jena u rujnu. To je veći pad od 9.9 % u kolovozu. Bio je to četvrti mjesec zaredom sa deficitom. Pad je bio očigledan u izvozu raznih proizvoda, od automobila i auto dijelova do čelika i poluvodiča.

Završni račun je pokazao da je Japan doživio najveći rujanski deficit s Kinom od 329.5 milijardi jena dok je uvoz povećan za 3.8% na 1,283.3 milijardi jena.

Prezir u Kini se ubrzao nakon što je japanska vlada prošlog mjeseca odlučila nacionalizirati dio grupe spornih otoka u Južnokineskom moru, koje svojataju i Peking i Tajvan.

Japanski tekući račun je u crvenom

Problem za Japan je kako financirati državni dug koji je neodrživ i iznosi 235% BDP-a.

Japan je bio u mogućnosti opstajati jer mu je godinama tekući račun bio u plusu, a trgovina je obično najvažnija.
Sada se s tim viškom može pozdraviti, jer je japanski tekući račun u crvenom.

Treća najveća ekonomija na svijetu je nekoliko desetljeća imala višak na svom tekućem računu zahvaljujući trgovini robom, uslugama te investicijama. To je značilo da je Japan zarađivao više od izvoza i investicija u inozemstvu nego što je trošio kod kuće. Zapravo, Japan je najveća kreditorska nacija na svijetu.

Višak je bio nedavno često spominjan jer Japan također ima najveći dug na svijetu među razvijenim zemljama koji se približava kvadrilijunu jena (12.5 triliona dolara), a to je više nego 200% BDP-a. Sve dok je tekući račun u plusu, kažu ekonomisti, Japan nije u velikoj opasnosti kao Grčka jer njegov dug financiraju ušteđevine domaćinstava.

Dok je takva situacija, Japan je u četvrtak objavio da je tekući račun koji se sezonski "ravna" bio u crvenom u rujnu, prvi put u više od 30 godina. Iznenadni pad je naveo neke ekonomiste da počnu upozoravati da je sve manja sposobnost Japana da stvara bogatstvo. Erozija je brža nego što se očekivalo a fiskalna situacija bi mogla biti mnogo gora nego što su mnogi mislili.

U Ministarstvu financija kažu da Japan neće upasti u struktualno crvenilo tekućeg računa tako lako jer će deficit u trgovini s robom i uslugama biti nadoknađen onim što država zarađuje, ogromnim viškom iz investicija u imovini preko oceana poput onih u SAD, kao što su državne obveznice SAD-a.

Ali japanski Centar za ekonomsko istraživanje tvrdi da bi strukturalni deficit mogao biti veoma blizu, u 2017. godini. Oni su ukazali na činjenicu da će se vjerojatno uvoziti i dalje puno goriva ako većina nuklearnih elektrana ne budu funkcionirala.

Japanski institut za istraživanje, još jedan think tank, tvrdi da bi strukturalni deficit mogao početi 2022. godine ako cijene sirove nafte nastave rasti. Hideki Matsumura, ekonomista iz instituta, je rekao da bi se to moglo dogoditi i ranije ako se nastavi trenutačni trend jakog jena, što škodi japanskom izvozu.

"Mnoge države sustižu Japan u području proizvodnje," rekao je. "Ako mogu proizvoditi slične proizvode za 20% do 30% niže od Japanaca, neće uskoro biti potražnje za japanskim prozivodima."

Buba u potrazi za vjetrobranom

Kao što John Mauldin tvrdi, Japan je buba u potrazi za vjetrobranom. Sumnjam da Japan može izdržati do 2022-ge godine, pa čak i 2017-te godine prije nego što se suoči s ozbiljnim problemima.

Zapravo, Japan već ima izuzetno ozbiljne probleme. Ali tržište ih za sada ignorira. Ako se kamatne stope podignu za samo 2% ili oko tog broja, kamata na državni dug će potrošiti 100% japanskog poreza na prihod.

Globalna neravnoteža je sve veća. Za pretpostaviti je da će u slijedeće dvije godine (ako ne već 2013-te godine) Japan početi štampati novac da financira kamatu na državni dug, a japanska centralna banka će započeti veliki rat valuta sa svim svojim trgovačkim partnerima da bi smanjili vrijednost jena.