Kako se brojanje glasačkih listića nastavlja na američkim predsjedničkim izborima, iranski Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei oglasio se na Twitteru kako bi se rugao stanju američke demokracije. "Kakav spektakl! Jedna osoba kaže da su ovo najprevarantniji izbori u povijesti Sjedinjenih Država. Tko to kaže? Predsjednik koji je trenutno na funkciji. Njegov suparnik kaže da Trump namjerava namjestiti izbore! Ovakvi su #USElections & američka demokracija ", glasio je tweet. I Hamenei i iranski predsjednik Hasan Rohani umanjili su utjecaj izbora na Iran, unatoč navodima američke vlade da su se hakeri iranskog Zbora garde islamske revolucije pokušali umiješati u utrku. Vrhovni čelnik rekao je nakon izbora da će politika Teherana prema Washingtonu ostati ista bez obzira na to "tko ulazi ili izlazi" iz Ovalnog ureda.
Tenzije između dviju zemalja porasle su pod Trumpovom administracijom, a reizbor američkog predsjednika značio bi nastavak njegove takozvane kampanje maksimalnog pritiska oštrih ekonomskih sankcija protiv Islamske Republike. Ako bude izabran, bivši potpredsjednik Joe Biden obvezao se da će se ponovno pridružiti značajnom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine ako će se Iran strogo pridržavati njegovih uputa. Otkako je Trump povukao Sjedinjene Države iz sporazuma, Iran je postupno prekršio svoje obveze obogaćivanja urana. Na pritisak CBS News, iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif rekao je da bi čelnici njegove zemlje radije vidjeli da Biden pobjeđuje, s obzirom na "obećavajuće" izjave kandidata o Iranu. Zarif je također rekao da njegova vlada "ni pod kojim uvjetima" neće pregovarati o detaljima iranskog sporazuma, bez obzira tko je predsjednik. Iranski ministar vanjskih poslova bio je malo izravniji u vezi s izborima, pa je na svom Twitteru napisao: "Svijet gleda hoće li novi čelnici napustiti katastrofalno bezakonje nasilja nad odlazećim režimom - i prihvatiti multilateralizam, suradnju i poštivanje zakona." Sljedeći je dan objavio poruku za iranske susjede, tweetujući: "Kladiti se na autsajdere koji će pružiti sigurnost nikada nije dobar ulog" i "Pružamo ruku susjedima za dijalog kako bi se umanjile razlike." I doista, Zarif nije čekao dugo nakon rezultata izbora, pa je 10. studenog posjetio susjedni Pakistan. S obzirom na sastav izaslanstva u pratnji iranskog ministra vanjskih poslova, čini se da je Teheran tražio pomoć Pakistana u zaobilaženju američkih sankcija koje su iransko gospodarstvo gurnule pred propast. Kao američki saveznik u regiji, Islamabad se u različitim intervalima ponudio da igra ulogu posrednika između Teherana i Washingtona pod Trumpovom administracijom. Značajno je napomenuti simboliku dolaska u Islamabad, jer je on ostvaren pod nazivom "neighbours first" (susjedi prvi), što je svakako oštar kontraodgovor Trumpovom "America first".
Poslovično oprezni, iranski političari ne žele spekulirati nikakve buduće korake ili mogućnost povratka nuklearnom sporazumu. Tijekom tiskovne konferencije s iranskim ministrom za naftu Bižanom Zanganehom, jedan novinar je pitao o vjerojatnosti ponovnog ulaska u Zajednički sveobuhvatni akcijski plan. Zanganeh je rekao da o temi nema što reći i da je neće uskoro komentirati. Kao odgovor na pitanja o odlazećoj administraciji Donalda Trumpa koja je uvela niz sankcija Iranu, Zanganeh je rekao: "Ne preostaje ništa za sankcionirati." Kasnije se našalio kako bi možda američka uprava mogla sankcionirati kuhinjsko osoblje i ostale uslužne radnike zaposlene u Ministarstvu nafte. Doduše, to nije točno. Trumpova administracija je 10. studenog uvela novu rundu sankcija usmjerenih protiv Irana, stavljajući šest kompanija i četiri osobe optužene za olakšavanje nabave osjetljive robe za iransku vojnu tvrtku. "Iranski režim koristi globalnu mrežu tvrtki kako bi unaprijedio svoje destabilizirajuće vojne sposobnosti", rekao je u izjavi ministar financija Steven Mnuchin. "Sjedinjene Države nastavit će poduzimati akcije protiv onih koji pomažu podržati napore militarizacije i širenja režima." Iranska komunikacijska industrija, koju su Sjedinjene Države i Europska unija već sankcionirale, proizvodi vojne komunikacijske sustave, informacijsku tehnologiju, vodi elektronički rat i raketne bacače, navodi Ministarstvo financija. Odjel je optužio brojne tvrtke sa sjedištem u Iranu, Hong Kongu, Kini i Bruneju za olakšavanje transakcija elektroničkih komponenata i druge robe američkog podrijetla u ime kompanije Iran Communication Industries. Uz to, tajvanski pojedinac i međunarodne organizacije DES International i Soltech - sve stavljene na crnu listu - optužene su na američkom okružnom sudu u okrugu Columbia za kaznenu zavjeru radi kršenja iranskih sankcija.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.