Winston Churchill ušao je u povijest kao jedan od najslavnijih vođa koje je Britanija ikad imala. Britanski premijer tijekom Drugog svjetskog rata postao je mitsko biće koje se često spominje i citira kao primjer razboritosti, hrabrosti, otpora i čvrstog vodstva. Na Zapadu je općeprihvaćeno da je Churchill bio borac za slobodu i spasitelj demokracije. Međutim, postoji i tamna strana Churchilla poput osobne odgovornosti za Veliku Bengalsku glad 1943.-1944. pa ga mnogi smatraju ne samo imperijalistom i rasistom već osobom koja je odgovorna za smrt više milijuna Indijaca.
Indijski političar, pisac i bivši zamjenik tajnika UN-a, Shashi Tharoor, izjavio je da Winston Churchill nije ništa bolji od Adolfa Hitlera jer obojica imaju jednaku količinu "krvi na rukama" misleći pritom na glad u Bengalu. "Ovo je čovjek kojeg Britanci uporno slave kao nekakvo oličenje slobode i demokracije, ali za mene je on samo jedan od zlih vladara 20. stoljeća kojeg možemo staviti uz bok Maou, Hitleru i Staljinu", rekao je Tharoor na predstavljanju svoje knjige bestselera "Nemilosrdno carstvo".
Bengalska glad bila je ogromna katastrofa u britanskoj indijskoj provinciji Bengal tijekom Drugog svjetskog rata. Najnovije su procjene da je od gladi i drugih posljedica poput kolere, malarije, velikih boginja, dizenterije i iznurenosti preminulo oko 2 milijuna ljudi. Stvarni broj žrtava mogao bi biti i veći. Osnovni uzroci gladi uključuju neefikasne poljoprivredne politike, uništenje poljoprivrede kroz lihvarenje i oduzimanje zemlje te lokalne prirodne katastrofe poput ciklona, oluja, bolesti riže.
Uz te, postoji još pet razloga koji su isključivo ratnog karaktera: ratna inflacija, nemogućnost uvoza riže zbog japanske okupacije Burme, skoro potpuni prekid prometa i opskrbe tržišta Bengala zbog britanske obrambene politike spaljene zemlje, ratno profiterstvo odnosno špekuliranje novcem i zalihama hrane od strane bogatih, te naposljetku politika Britanskog Carstva koja je dala prioritet vojnim potrebama na štetu civila, raspodijelivši hranu i lijekove u vojne svrhe. Velikoj gladi je također doprinio ograničen pristup žitu koji je nastao zbog lokalnih barijera, ali i zato što je uvoz žita spriječilo britansko Ministarstvo rata. Relativni učinak svakog navedenih čimbenika dao je određeni doprinos smrti milijuna i ekonomskom slomu Bengala, ali ipak glad u Bengalu bila je vrsta Holokausta za kojeg je odgovoran čovjek.
Churchill je nekad više, a nekad manje gajio otvoreni prezir prema pripadnicima "nižih rasa" kako je smatrao sve nebijele rase Afrike i Azije koje su bile pod britanskom krunom. Prilikom gušenja ustanka u Sudanu u svojim ranim danima Churchill se hvalisao da je ubio tri "životinje." Kad su se Kurdi pobunili protiv Britanaca rekao je: "Čvrsto zagovaram korištenje otrovnog plina protiv neciviliziranih plemena... proširit će živahan teror."
Churchillova žrtva bio je i djed Baracka Obame, Hussein Onyango Obama. Naime, Churchill je vjerovao da kenijski plodni planinski krajevi trebaju biti očuvani za bijele doseljenike i odobrio je "čišćenje" lokalnih crnaca. Smatrao je najveću etničku zajednicu u Keniji, Kikuye, "brutalnom djecom." Kad su se lokalci pobunili 1950-ih tijekom Churchillove postratne vladavine oko 150 000 Kikuya prisilno je protjerano u detencijske logore koji su kasnije nazvani britanskim gulazima. Među taktikom kojom su se služili Britanci su bili i električni šokovi, cigarete i vatra. Timovi za represiju su bičevali, upucavali, spaljivali i sakatili Mau Mau osumnjičenike. Obamin djed se nikada do kraja nije u potpunosti oporavio od torture.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
