Prilikom razmatranja Operacije Barbarossa nikad se ne smije zaboraviti da to nije bila samo vojna operacija za osvajanje vrijednog teritorija i prirodnih resursa već i ekonomska i politička operacija koja je počivala na rasizmu i ideološkoj ostrašćenosti. Zapovjednici Wehrmachta laskali su sami sebi da su predstavnici kulturne njemačke nacije ali usprkos tome bili su spremni počiniti mnogobrojne barbarizme tijekom borbe protiv "boljševičkih podljudi" - kako su oni doživljavali Ruse i ostale slavenske nacije Sovjetskog Saveza.
Pod Barbarossu spada i plan izgladnjivanja 30 milijuna Rusa i drugih sovjetskih građana u cilju kako bi se hranom opskrbilo Wehrmacht i Njemačku. "Plan gladi" je originalna zamisao nacističkog stručnjaka za poljoprivredu Herberta Backea. Na sastanku 2. svibnja 1941. o okupaciji SSSR-a vojni i civilni dužnosnici Reicha pod paskom Backea odredili su politiku: 1. Rat se može nastaviti samo ako se cijeli Wehrmacht prehranjuje namirnicama iz Rusije u trećoj godini rata 2. Ako uzmemo ono što nam treba za naše gospodarstvo, ne može biti sumnje da će mnogi milijuni ljudi umrijeti od izgladnjivanja
Iz navedene dvije točke iščitava se namjera Barbarosse koja nije zamišljena samo kao vojni već kao i gospodarski program koji će donijeti smrt milijunima civila. Upravo ta namjera njemačke invazije se rijetko uzima u obzir. Neki su generali protestirali protiv Plana gladi ali se svejedno on išao provoditi. Backe je tvrdio da Rusija posjeduje višak stanovništva u iznosu između 20 i 30 milijuna. Ako se tom stanovništvu uskrati hrana, ona se može preusmjeriti kako bi se nahranila njemačka vojska i stanovništvo Trećeg Reicha. Staljinova industrijalizacija tijekom 1930-ih je stvorila milijunsko sovjetsko urbano pučanstvo. Plan gladi je želio upravo toj urbanoj populaciji uskratiti prehranu kako bi hrana bila na njemačkom raspolaganju.
Plan gladi prouzročio je milijunske žrtve u dijelovima SSSR-a pod njemačkom okupacijom. Većina povjesničara smatra da je od gladi u SSSR-u preminulo oko 4 milijuna sovjetskih građana: Rusa, Ukrajinaca, Bjelorusa, Balta i ostalih između 1941. i 1944. Među žrtvama plana bilo je mnogo sovjetskih zarobljenika ali i pripadnika židovske populacije koji su nastradali u getima. Židovima je bilo zabranjeno kupovati jaja, maslac, mlijeko, meso i voće. Tijekom cijeloga njemačko-sovjetskog rata Nijemci su zarobili 5.7 milijuna sovjetskih vojnika od čega je poumiralo 3.3 milijuna. Od tih nešto više od 3 milijuna, 2 milijuna sovjetskih zarobljenika je umrlo do veljače 1942. što izravno potvrđuje koliko je Barbarossa bila razorna operacija koja je skoro Sovjetski Savez dovela do sloma.
Ideološka narav Barbarosse najbolje se vidi na poznatoj Komesarskoj zapovijedi koju je izdao OKH 6. lipnja 1941. netom uoči invazije. Službeno...
Pod Barbarossu spada i plan izgladnjivanja 30 milijuna Rusa i drugih sovjetskih građana u cilju kako bi se hranom opskrbilo Wehrmacht i Njemačku. "Plan gladi" je originalna zamisao nacističkog stručnjaka za poljoprivredu Herberta Backea. Na sastanku 2. svibnja 1941. o okupaciji SSSR-a vojni i civilni dužnosnici Reicha pod paskom Backea odredili su politiku: 1. Rat se može nastaviti samo ako se cijeli Wehrmacht prehranjuje namirnicama iz Rusije u trećoj godini rata 2. Ako uzmemo ono što nam treba za naše gospodarstvo, ne može biti sumnje da će mnogi milijuni ljudi umrijeti od izgladnjivanja
Iz navedene dvije točke iščitava se namjera Barbarosse koja nije zamišljena samo kao vojni već kao i gospodarski program koji će donijeti smrt milijunima civila. Upravo ta namjera njemačke invazije se rijetko uzima u obzir. Neki su generali protestirali protiv Plana gladi ali se svejedno on išao provoditi. Backe je tvrdio da Rusija posjeduje višak stanovništva u iznosu između 20 i 30 milijuna. Ako se tom stanovništvu uskrati hrana, ona se može preusmjeriti kako bi se nahranila njemačka vojska i stanovništvo Trećeg Reicha. Staljinova industrijalizacija tijekom 1930-ih je stvorila milijunsko sovjetsko urbano pučanstvo. Plan gladi je želio upravo toj urbanoj populaciji uskratiti prehranu kako bi hrana bila na njemačkom raspolaganju.
Plan gladi prouzročio je milijunske žrtve u dijelovima SSSR-a pod njemačkom okupacijom. Većina povjesničara smatra da je od gladi u SSSR-u preminulo oko 4 milijuna sovjetskih građana: Rusa, Ukrajinaca, Bjelorusa, Balta i ostalih između 1941. i 1944. Među žrtvama plana bilo je mnogo sovjetskih zarobljenika ali i pripadnika židovske populacije koji su nastradali u getima. Židovima je bilo zabranjeno kupovati jaja, maslac, mlijeko, meso i voće. Tijekom cijeloga njemačko-sovjetskog rata Nijemci su zarobili 5.7 milijuna sovjetskih vojnika od čega je poumiralo 3.3 milijuna. Od tih nešto više od 3 milijuna, 2 milijuna sovjetskih zarobljenika je umrlo do veljače 1942. što izravno potvrđuje koliko je Barbarossa bila razorna operacija koja je skoro Sovjetski Savez dovela do sloma.
Ideološka narav Barbarosse najbolje se vidi na poznatoj Komesarskoj zapovijedi koju je izdao OKH 6. lipnja 1941. netom uoči invazije. Službeno...
