Među silama Bliskog istoka Saudijska Arabija svakako je teška kategorija. Štoviše, Saudijska Arabija jedna je od dvije vodeće sile na ovom prostoru, druga je Iran. Imajući to u vidu, sve što se događa u Saudijskoj Arabiji imat će velike posljedice na cijelu regiju, a nešto se upravo događa.
Prije nego se osvrnemo na najnovije vijesti iz kraljevskog dvora, spomenimo neke bitne podatke u kontekstu saudijskoj utjecaja.
Točno je da se na prostoru Bliskog istoka obračunavaju velike sile poput SAD-a i Rusije te da je Bliski istok već desetljećima epicentar imperijalističkih pohoda, ponajviše zbog energetskih resursa. No, vanjske sile samo su jedna komponenta ovih tenzija - unutarnje sile i njihovo rivalstvo svakako pridonosi kaotičnosti, a najveće rivalstvo od svih je ono između najmoćnije sunitske zemlje, Saudijske Arabije, i najmoćnije šijitske zemlje, Irana.
Štoviše, moglo bi se reći kako ova rivalstva uvelike pridonose tome da je Bliski istok trajno poprište sukoba. Jedinstvo naroda Bliskog istoka, kada bi postojalo, učinilo bi cijelu regiju daleko otpornijom na imperijalističke upade. No, kako i svjedočimo zadnjih dana, regija je prožeta rivalstvom i iako prvo na pamet pada ono "gornje", između Saudijske Arabije i Irana, aktualni sukob između Zaljevskih monarhija, odnosno blokada Katara, pokazuje nam do koje mjere vlada razjedinjenost.
Kako će se Katar obraniti od sve nasrtljivije Saudijske Arabije, i hoće li se uopće obraniti, tek ćemo vidjeti, no, Saudijska Arabija svakako postaje intenzivan akter koji je već pred kraj Obamine administracije pokazao kako je spreman djelovati agresivno i nepredvidljivo - naime, njihov napad na Jemen, koji još uvijek traje, pokrenut je bez odobrenja Washingtona, njihovog jakog saveznika, a takvo što bilo bi nezamislivo do prije svega nekoliko godina.
Riječ je o zemlji u kojoj živi oko 33 milijuna stanovnika. Druga je po površini u cijelom arapskom svijetu (prvi je Alžir).
Saudijska Arabija Današnja Saudijska Arabija zapravo je vrlo nova država, niti 100 godina stara - 1932. osnovao ju je Ibn Saud nakon što je početkom stoljeća, kroz niz vojnih osvajanja, ujedinio (milom ili silom) četiri regije od kojih se sastoji današnja zemlja: Hejaz, Najd, Al-Ahsa i Asir.
Kada je Ibn Saud u konačnici osvojio i Rijad, mogla je nastati Saudijska Arabija - apsolutistička monarhija i diktatura jedne obitelji, Saud.
Dakako, sve je počelo kojih 2 stoljeća ranije kada je obitelj Saud nastala na prostoru centralne regije Najd. Ključan trenutak dogodio se 1744. kada je Muhammad bin Saud, osnivač dinastije, udružio snage s tadašnjim religijskim liderom Muhammadom ibn Abd al-Wahhabom - osnivačem vehabizma, ultra-konzervativnog pokreta koji, zahvaljujući ovom paktu iz 18. stoljeća, i dalje predstavlja službenu ideologiju Saudijske Arabije, ali ne samo nje, već i najopasnijih terorističkih organizacije današnjice što je, svakako, bitan detalj.
Grb obitelji SaudOd onda se naizgled ništa bitno nije promijenilo. Zemlja nosi ime po dinastiji Saud i vlast se prebacuje s oca na sina, s kralja na princa, dok u pozadini dobar dio vlasti u rukama drže radikalni klerici koji bez predaha nastoje vehabizam pretvoriti u dominantnu granu Islama. Simbioza je to fundamentalizma i ogromnog novca kojeg Saudijska Arabija okreće zahvaljujući izuzetnim naftnim bogatstvima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
