Političko prijateljstvo je onemogućilo istragu o kolapsu najveće afganistanske banke Kabul Bank. To tvrdi povjerljivi izvještaj forenzičkih kontrolora koji u posjedu ima AP. Ovaj izvještaj od 87 stranica opisuje banku kao "dobro uvezanu Ponzi shemu".
Izvještaj navodno opisuje skandal sa Kabul Bank sa riječima otimanje novca, loša kontrola bankarstva, slabo djelovanje tužitelja, rodbinstvo i prevara.
Banka je dobila licencu 2004. godine i postala je najveća afganistanska financijska institucija, a njen kolaps te "bailout" predstavljaju više od 5% afganistanskog BDP-a. Na osnovu nedavnih navoda se govori da je banka bila Ponzi shema pod sve većim bankovnim nadzorom.
Lista "loših momaka" koji su umiješani u sagu uključuje predsjednika banke koji voli da igra poker, šefa Afganistanske centralne banke koji je pobjegao u SAD u strahu da bi mogao biti ubijen, bogate rođake afganistanskog Predsjednika te podpredsjednika i dioničare banke koji su sebi obezbjedili skupu imovinu u Dubai-u te kupili gotovinom prijatelje i rođake.
Stotine milijuna dolara su iznešene iz Afganistana, nešto čak u avionu u tacnama za hranu.
Nezavisni zajednički komitet protiv korupcije za nadgledanje i procjenu, koji je objavio izvještaj, tvrdi da je poseban sud počeo sa saslušanjima o ovom slučaju ovog mjeseca, o aktivnostima koje su "daleko izvan zakonskih normi krivične procedure."
Komitet kaže da sud održava sastanke sa dioničarima i potencijalnim svjedocima te inzistira da krivci vrate novac. Do 31-og listopada ove godine je vraćeno 135.3 milijuna dolara u gotovini i imovine vrijedne 181.1 milijuna dolara.
Predsjedavajući komiteta, Drago Kos, je rekao novinarima na konferenciji za tisak u Kabulu da su dužnosnici morali odgoditi "ispitivanje političkih partija" i da su vidjeli "neke slučajeve direktnog političkog uticaja sa vrha."
Iako nisu našli dokaze da je predsjednik Karzai umiješan, kontrolori tvrde da je Karzai osnovao vlastitu komisiju za ovaj slučaj. Oni koji je vode su rekli "da će Predsjednik odlučiti koga će tužiti na osnovu preporuke komisije".
Komitet za procjenu je također optužio Ured državnog tužitelja zato što nije proveo istragu sve do travnja 2011-te godine, 8 mjeseci nakon što su nervozni klijenti počeli povlačiti depozite iz banke koju je zahvatila kriza i 5 mjeseci nakon što je Afganistanska centralna banka tražila od Državnog tužitelja da započne krivičnu istragu.
Iako je Državni tužitelj počeo pripremati dokumente u svibnju 2011. godine, optužnica je podignuta tek godinu dana kasnije.
U optužnici se govori o pranju novca, zlouporabi ovlaštenja, otvaranju računa pod pseudonimima te korištenju falsificiranih dokumenata. Više od 20 raznih direktora i radnika banke, te radnika u centralnoj banci su imenovani kao osobe koje su imale koristi od prevare.
Ali u optužnici nema imena mnogih krivaca, uključujući firme koje se bave računovodstvom i koje su napravile lažne dokumente, zaposlene u avioprijevozu koji su pomogli da se gotovina iznese iz zemlje te dioničare koji su dobijali zajmove po nultoj kamatnoj stopi i koji nisu imali nikakvu namjeru da taj novac vrate.
Povjerljivi izvještaj o kontroli opisuje Kabul Bank kao sofisticiranu, sa jednim nizom knjiga za kontrolore i drugim koji su pokazali kako su rukovoditelji punili džepove. Izvještaj opisuje kako je banka koristila više od 100 korporativnih pečata za lažne kompanije da bi dokumenti izgledali stvarni te rukovodila nekim od svojih filijala bez dozvole vlade.
Ali usprkos nedavnim navodima, mnogi od umiješanih su i dalje slobodni i u posjedu nezakonito stečenog bogatstva. "Veliki faktor koji spriječava proces istrage je političko miješanje i stoga nema volje da se optuže neki od učesnika prevare u Kabul Bank," piše u izvještaju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
