Na skliskoj i krivoj strani monetarne klackalice: Zašto bi uvođenje eura moglo biti pogubno po hrvatsku ekonomiju?
Što ako se u isto vrijeme velike EU ekonomije počnu "pregrijavati", a naša "hladiti"? Gdje je poluga spasa i prema čijim potrebama će se povlačiti?
Sve teme kroz koje smo prošli zadnjih dana sad nam daju prostor za razumijevanje iduće, vrlo aktualne. Kako će uvođenje eura utjecati na hrvatsku ekonomiju?
Mišljenja su već davno podijeljena. Postoji struja koja priželjkuje što brži ulazak Hrvatske u eurozonu (zonu zajedničke valute) i ona koja se grozi tog dana. Jasno, svaka ima svoje specifične interese i sukladno tome formira i mišljenje. Ali što je s većinom, narodom, treba li se bojati ili jedva čekati zamjenu kuna s eurima?
I jedni i drugi neće trebati još puno čekati da vide hoće li se njihovi strahovi/nadanja ostvariti jer Europska komisija je ovog tjedna dala i konačnu potvrdu - Hrvatska će prijeći na euro 1. siječnja 2023. godine te tako postati 20. članica eurozone.
Kako smo i rekli, među ekonomistima postoje različita, često i krajnje oprečna stajališta, a u temi poput ove skoro je pa nemoguće definirati koje je "točno". Prelazak na euro nipošto neće biti crno-bijela situacija već ona s brojnim nijansama sive.
Počnimo s relativno pozitivnim aspektima. Druge EU zemlje koje su prešle na euro redom su imale znatan priljev kapitala nakon što su se odrekle svoje nacionalne valute. To, ovako na prvu ruku, zvuči dobro, ali valja imati na umu što točno znači "priljev kapitala". Znači li to da će odjednom svi biti bogatiji jer "stižu novci"? Teško.
U ovom slučaju priljev kapitala više znači da ćemo se dodatno zaduživati jer će nam zaduživanje biti lakše, povoljnije, a kao članica eurozone imat ćemo pristup novim financijskim tržištima. Drugim riječima, kapital će stići jer ćemo ga "pozvati", ali pitanje se onda postavlja što s njim?
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
