Na skliskoj i krivoj strani monetarne klackalice: Zašto bi uvođenje eura moglo biti pogubno po hrvatsku ekonomiju?

Sve teme kroz koje smo prošli zadnjih dana sad nam daju prostor za razumijevanje iduće, vrlo aktualne. Kako će uvođenje eura utjecati na hrvatsku ekonomiju?

Mišljenja su već davno podijeljena. Postoji struja koja priželjkuje što brži ulazak Hrvatske u eurozonu (zonu zajedničke valute) i ona koja se grozi tog dana. Jasno, svaka ima svoje specifične interese i sukladno tome formira i mišljenje. Ali što je s većinom, narodom, treba li se bojati ili jedva čekati zamjenu kuna s eurima?

I jedni i drugi neće trebati još puno čekati da vide hoće li se njihovi strahovi/nadanja ostvariti jer Europska komisija je ovog tjedna dala i konačnu potvrdu - Hrvatska će prijeći na euro 1. siječnja 2023. godine te tako postati 20. članica eurozone.

Kako smo i rekli, među ekonomistima postoje različita, često i krajnje oprečna stajališta, a u temi poput ove skoro je pa nemoguće definirati koje je "točno". Prelazak na euro nipošto neće biti crno-bijela situacija već ona s brojnim nijansama sive.

Počnimo s relativno pozitivnim aspektima. Druge EU zemlje koje su prešle na euro redom su imale znatan priljev kapitala nakon što su se odrekle svoje nacionalne valute. To, ovako na prvu ruku, zvuči dobro, ali valja imati na umu što točno znači "priljev kapitala". Znači li to da će odjednom svi biti bogatiji jer "stižu novci"? Teško.

U ovom slučaju priljev kapitala više znači da ćemo se dodatno zaduživati jer će nam zaduživanje biti lakše, povoljnije, a kao članica eurozone imat ćemo pristup novim financijskim tržištima. Drugim riječima, kapital će stići jer ćemo ga "pozvati", ali pitanje se onda postavlja što s njim?

Možete jednoj osobi dati milijun eura i ona će u godinu ili dvije taj novac pretvoriti u 10 milijuna i zaposliti velik broj ljudi. Druga osoba će isti novac spiskati i u manje od godinu dana i ostat će samo dug. Ta "osoba" je u ovom slučaju sama država, a ona može biti i doktor Jekyll i gospodin Hyde, ovisno o nizu faktora (prije svega onom tko njome vlada). Pojašnjeno - novac se može investirati u projekte od kojih će cijela zemlja ojačati ili može završiti u bespućima crnih rupa.

Ovo drugo nam se puno puta dogodilo, ali postoji jedna konkretna opasnost da bi nam se sad moglo početi događati i češće. Naime, politika je (ne samo u Hrvatskoj, dakako) naučila da javnosti treba pričati o ekonomiji, ali je u isto vrijeme držati u popriličnom neznanju glede samog funkcioniranja ekonomije. Opasnost koje se sad otvara je ova - za neuspjehe, krive procjene, pa i korupciju u ekonomskom sektoru moglo se i gledalo se prema Zagrebu, prema vlasti, ali u bliskoj budućnosti, počevši od 2023., koja god vlast bila aktualna prebacivat će, prigodno, narodni bijes na Bruxelles. To se radi već i danas, ali nije moguće u tolikoj mjeri dok smo vlasnici vlastite valute.

Neki će naivn...