Musk protiv Altmana: Velika priča o bitci za srce umjetne inteligencije - AI će promijeniti svijet, ali kakav će to biti svijet ovisit će o tome čija će grandiozna vizija prevladati

Kada je OpenAI lansirao ChatGPT i u rekordnom roku postao globalna senzacija, mnogi su se prisjetili da je tvrtku svojedobno osnovao i Elon Musk — ili, preciznije, suosnovao zajedno s nizom silicijskih tehnoloških velikana, među kojima je bio i Sam Altman. Dvojac je u početku dijelio istu misiju: iskoristiti umjetnu inteligenciju kako bi svijet učinili boljim mjestom, a pritom spriječiti da monopol nad tom revolucionarnom tehnologijom završi u rukama nekolicine velikih korporacija. No, nekadašnji suradnici danas su ljuti rivali koji jedan drugoga kritiziraju gotovo na svakoj prekretnici.

Iza ove neobične priče krije se niz sporova oko smjera razvoja umjetne inteligencije, sukob osobnosti, različite vizije uloge kapitala te, naravno, ono što obično pokreće "velike raskole" u tehnološkom sektoru — ideološko (i financijsko) pitanje kako AI treba biti ustrojen, reguliran i plasiran.

Musk tvrdi da stvara alternativni mode, koji neće biti pristran i koji će biti slobodan, no, u isto vrijeme sad želi preuzeti (natrag) OpenAI nudeći gotovo 100 milijardi USD (!). Vrijeme je da se dublje posvetimo ovoj uzbudljivoj priči koja bi mogla imati posljedice po sve nas.

OpenAI je osnovan 2015. kao neprofitni laboratorij za istraživanje umjetne inteligencije. Cilj je bio spriječiti da se AI (posebice buduća opća umjetna inteligencija, tzv. AGI) razvija isključivo iza zatvorenih vrata nekog tehnološkog giganta. Tada su postojale velike bojazni da bi, primjerice, Google sa svojom podružnicom DeepMind mogao steći monopol nad ključnim AI algoritmima i tako postati neupitni vladar buduće digitalne stvarnosti. Elon Musk, Sam Altman, Ilya Sutskever i drugi (poput Petera Thiela i Reida Hoffmana) uložili su goleme svote novca te ustvrdili da će OpenAI biti "otvoren i dostupan svima" — isticali su da "Open" u nazivu nije tek slučajna riječ.

Međutim, unatoč početnoj slozi, ispod površine se nazirao veliki jaz. Altman je bio praktičar s iskustvom vodećeg investitora i poduzetnika (dugo je upravljao najpoznatijim startup akceleratorom, Y Combinatorom), dok je Musk bio vizionar s vlastitom filozofijom o "egzistencijalnoj prijetnji" koju predstavlja AI. Iako su obojica upozoravala na moguće opasnosti, Musk je bio znatno alarmantniji — ponavljao je da bi nekontrolirani AI mogao biti "opasniji od nuklearnog oružja". Već tada je naglašavao potrebu da se AI razvija "otvoreno" i "nepodložno korporativnim interesima".

Istovremeno, Altman je u to doba imao drukčiju perspektivu. Otvorenost, da, ali i suradnja s Big Techom ako bi to omogućilo OpenAI-ju da dobije dovoljno resursa za razvoj najsuvremenijih modela. U praksi je to značilo da se već od 2016.–2017. počelo govoriti o strateškoj suradnji, ponajviše kako bi se osigurala sve skuplja računalna infrastruktura. U prijevodu: treba novac i snažna infrastruktura ako se želi konkurirati Googleu, koji je imao praktički neograničene resurse. Stoga su planirali privući "milijarde dolara" investicija, što je neminovno dovelo do kompromisa u pogledu potpunog "otvorenog pristupa".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.