Protjerivanje više od 700 000 muslimana Rohingya, manjine u Mjanmaru, u Bangladeš od kolovoza 2017. izazvalo je jednu od najtežih humanitarnih kriza u 21. stoljeću. Također je nametnut ogroman teret jednoj od najsiromašnijih i najgušće naseljenih zemalja na svijetu, koja je ujedno jedan od glavnih izvora međunarodnih redovitih i neregularnih migranata na globalnoj razini. Kao što je uočeno kod sličnog velikog priljeva izbjeglica u zemlje u razvoju, ova migracija stvara neizmjeran pritisak na zajednicu domaćina i može dovesti do sekundarne migracije u treće zemlje.
Brutalna vojna operacija u mijanmarskoj državi Rakhine koja je započela u kolovozu 2017. prisilila je oko 740 000 Rohingya da pobjegnu u Bangladeš zbog svoje osobne sigurnosti. Do siječnja 2020. broj ljudi koji su živjeli u 34 izbjeglička kampa u četvrti Cox's Bazar iznosio je 919 000. Samo jedan kamp - Kutupalong-Balukhali - ima 600 000 ljudi, što ga čini najvećim i najgušće naseljenim izbjegličkim naseljem na svijetu u 2018. godini. Iako je vlada Bangladeša od samog početka velikodušno ugostila Rohingye, pružajući im utočište, hranu i zdravstvenu zaš...
Brutalna vojna operacija u mijanmarskoj državi Rakhine koja je započela u kolovozu 2017. prisilila je oko 740 000 Rohingya da pobjegnu u Bangladeš zbog svoje osobne sigurnosti. Do siječnja 2020. broj ljudi koji su živjeli u 34 izbjeglička kampa u četvrti Cox's Bazar iznosio je 919 000. Samo jedan kamp - Kutupalong-Balukhali - ima 600 000 ljudi, što ga čini najvećim i najgušće naseljenim izbjegličkim naseljem na svijetu u 2018. godini. Iako je vlada Bangladeša od samog početka velikodušno ugostila Rohingye, pružajući im utočište, hranu i zdravstvenu zaš...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se