Stota godišnjica ujedinjenja Moldovske demokratske republike (Besarabije) s Rumunjskom 27. ožujka pokazala je svu težinu identitetskih pitanja u moldovskom društvu. Intenzitet ovih rasprava pred parlamentarne izbore godi proruskoj Socijalističkoj stranci. Rumunjska s druge strane podupire vladu Demokratske stranke, koja je pokazala prorumunjske stavove, ali nije ujedno učinila potrebne reforme zbog čega se nade Moldavaca u brži pristup Europskoj uniji rasplinjuju.
U Besarabiji je 1917. godine osnovana Moldovska Demokratska Republika na teritoriju između rijeka Prut i Dnjestar, a godinu dana potom se ona spojila s Rumunjskom. Sovjetski Savez je 1940. godine pripojio Besarabiju. Njezin središnji dio je bio povezan s teritorijima na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a to je danas separatistička samoprozvana Republika Transnistrija koju nitko ne priznaje, čak ni Rusija. Na tom području se kasnije stvorila Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija. Ona je 1991. godine proglasila neovisnost i prozvala se Republikom Moldovom. Odmah potom su se pojavili glasni zahtjevi unionista s Rumunjskom koji su htjeli obnoviti čin iz 1918. godine, ali je to dovelo do sukoba s Transnistrijom a jaka gospodarska kriza je ojačala postkomunističku nomenklaturu. Danas je sjedinjenje s Rumunjskom i dalje prisutno u političkom diskursu iako se o njemu ne govori toliko s ciljem realne implementacije koliko kao političko oružje.
U veljači ove godine stanovnici Moldove su upitani žele li da se njihova zemlja ujedini s Rumunjskom. Prema tom ispitivanju, 25 posto Moldavaca želi pripajanje, dok se njih 62 posto opire tome. Potpora ujedinjenju polako raste kao posljedica odlaska generacija koje su odrasle u sovjetskom i proturumunjskom okruženju, a sve više stasaju politička mišljenja mlađe generacije koja gubi nadu za europskom integracijom. Oni ukazuju kako je za Moldovu najbolji način dosezanja europskog sna pratiti iskušanu metodu ujedinjenja SR Njemačke i Istočne Njemačke. Nekad je Rumunjska bila siromašnija od socijalističke Moldove, a danas je Moldova najsiromašnija zemlja Europe. Njezin BDP je 2017. godine bio manji od 2100 dolara, a Rumunjski je oko 9600 dolara.
Uz Ukrajinu, Moldova je i najkorumpiranija zemlja Europe. Mnogi građani su ljuti što je prava moć u rukama oligarha Vlada Plahotniuca, koji nije izabran na niti jednu poziciju, iako je šef službeno proeuropske Demokratske stranke. Politolozi danas svrstavaju Moldovu u hibridan režim s autoritarnim sastavnicama. No, identiteti nisu tako jednostavni. Prema popisu stanovništva iz 2014. godine (koji nije proveden u Transnistriji) samo sedam posto Moldavaca smatra sebe Rumunjima. Istovremeno, milijun od 3,5 milijuna stanovnika Moldove ima rumunjsko državljanstvo, koje se može dobiti jednostavnije ukoliko se osoba dokaže nasljednikom nekadašnjih rumunjskih državljana. Oni nisu tražili rumunjsko državljanstvo zbog nacionalnog identiteta, već iz čistog pragmatizma s obzirom da s rumunjskom putovnicom mogu slobodno raditi i putovati po Europskoj uniji. Stranka socijalista, koja se opire ujedinjenju, u svojim parlamentarnim redovima ima šest zastupnika koji imaju rumunjsku putovnicu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
