Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika dosegli su najniže razine tijekom predizborne kampanje Donalda Trumpa, te se kroz 2017. očekuju snažni pritisci američkog predsjednika na svog velikog južnog susjeda. Ova bi godina mogla biti obilježena zidom koji razdvaja dvije države. Trump će zasigurno biti pod velikim pritiskom za poštivanje svog predizbornog obećanja za izgradnjom zida ili ograde prema Meksiku na svakom pedlju dugačke granice. Malo je njegovih obećanja doživjelo toliko kritika, ali većina tih kritika vezana je za često korištenje riječi 'zid'.
Naime, od početka devedesetih godina, američke vlade su pokušale ojačati pograničnu sigurnost. Tijekom vremena, godišnji federalni proračun za granice i kontrolu imigracije povećan je s 1,5 na 19,5 milijardi dolara. Washington tako troši pet milijardi dolara više na granicu i imigraciju nego svi drugi oblici provođenja federalnih zakona zajedno. Kao rezultat, izgrađene su stotine kilometara metalnih granica. Vojna tehnologija je prilagođena graničnim područjima, a cijela flota zrakoplova i dronova nadzire granicu, zajedno s golemim povećanjem pograničnog osoblja. Ovako masivno podizanje sigurnosnih standarda rezultiralo je tisućama poginulih na granici, koji često ovise o krijumčarima ljudima. Politički, na graničnim su pitanjima dobivali bodove i Demokrati i Republikanci, a Trump je samo podigao tu retoriku na višu razinu. Trumpov plan jest da se zidom pokrije polovica američko-meksičke granice, dok ostatak čine prirodne prepreke. Gotovo dvije trećine različitih oblika zidova i prepreka već stoji, većina kao solidni zidovi. Tako će Trump trebati samo dodati još kilometara zida, ojačati postojeće, te pridodati još pograničnih policajaca te opreme. Trump je ujedno obećao iz zemlje deportirati dva do tri milijuna imigranata koji su počinili zločine na američkom tlu i koji nemaju legalno boravište u SAD-u. To će dodatno povećati izdatke i snage federalne policije.
Velik broj tih migranata su Meksikanci, koje je Trump nazvao dilerima droge, kriminalcima i silovateljima. U tome Trumpa podržava cijeli niz bijelih supremista, rasista i ekstremnih desničara. Njihov vođa Richard B. Spencer prošlog je studenog održao govor u kojemu se okomio protiv Židova, te naglasio da Amerika pripada bijeloj rasi koju je nazvao 'djecom sunca', odnosno rasi osvajača i stvaratelja koji su sada marginalizirani, ali u doba Trumpa će 'probuditi svoj identitet'. Ovaj amalgaman rasističkih desničara ima i svoju formalnu prisutnost pri Trumpu putem voditelja njegove kampanje Stephena K. Bannona, koji vodi najvažniji ekstremno desni portal Breitbart News. Kasnije je Bannon postavljen za Trumpovog višeg savjetnika. Trump se do sada nije ogradio od ove skupine, već koristi mnoge njihove ideje o Hispancima i posebice Meksikancima.
Trump je tijekom pitanja o gospodarskim odnosima s Meksikom napomenuo da će ponovno raspraviti odnose u NAFTI ili će ugasiti tu organizaciju. U svom populističkom žargonu, Trump je napomenuo da se američka radna mjesta sele u Meksiko, te je obećao da će napraviti veliki trgovački dogovor u bilo kojem smjeru. Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) je trilateralni trgovački blok između Kanade, Meksika i SAD-a koji je nastao 1. siječnja 1994. Trump je optužio organizaciju smatrajući je najgorim trgovačkim dogovorom koje su SAD ikad potpisale. Niz trgovačkih stručnjaka smatra da bi povlačenje SAD-a iz NAFTE imalo niz nenamjeravanih posljedica za Ameriku, uključujući ograničeni pristup najvećim izvoznim tržištima, smanjenje gospodarskog rasta, te povećane cijene za benzin, automobile, voće i povrće. Ujedno bi se brojni zakoni morali usvojiti u američkom Kongresu koji će rezultirati legalnim pritužbama Svjetske trgovačke organizacije.
Zbog NAFTE doista jest izgubljeno oko osamsto tisuća poslova koji su između 1997. i 2013. otišli u Meksiko. Ipak, nestranački izvještaj Kongresa u 2015. pokazuje da je NAFTA donijela više radnih mjesta vezanih za mašineriju i automatiku SAD-u nego Meksiku. Oko šest milijuna američkih radnih mjesta ovise o trgovini s Meksikom. Ipak, po SAD-u se šire priče da mnoge korporacije sele svoja radna mjesta južno od granice, kao što je prošle godine velika kompanija za klimatske uređaje Carrier najavila da će svojih 1400 radnih mjesta preseliti iz Indiane u Meksiko. Američke tvrtke, posebice proizvođači automobila, jasni su pobjednici u NAFTI, jer zarađuju na jeftinom radu u Meksiku. Ford i GM imaju velike industrijske komplekse u Meksiku, ali zapošljavaju daleko više ljudi u SAD-u nego u Meksiku. Trump je teško optužio Ford za najavu preseljenja dijela proizvodnje iz Michigana za Meksiko, ali je Ford naglasio da taj potez neće voditi gubitku radnih mjesta u Michiganu jer će proizvoditi drugačije modele automobila u Meksiku. Amerikanci također plaćaju manju cijenu za hranu, odjeću, automobile i elektronske uređaje iz Meksika zbog manjih proizvodnih cijena. Trgovina među tri nacije se znatno povećala, a osobito između Amerike i Meksika. Američki izvoz u Meksiku je prošle godine narastao za 470 posto spram 1993., kada se najavila NAFTA. A čak da Trump i ostvari svoj naum i ukine NAFTU, to neće vratiti radna mjesta SAD-u. Tvrtke će jednostavno naći neku drugu zemlju s jeftinom radnom snagom, kao što su mnoge latinoameričke zemlje ili azijske nacije. Zanimljivo, SAD imaju veće trgovačke probleme s Kanadom, ali Trump nije niti jednom riječju spomenuo taj odnos.
Meksički predsjednik Enrique Pena Nieto odlučio je spriječiti budući sukob s Washingtonom te je još u rujnu pozvao Trumpa da posjeti Meksiko, što je imalo lošu prolaznost među meksikanskom javnošću i narodom koji je osobito ljut zbog raširenog kriminala, korupcije i slabog gospodarskog stanja u zemlji. Pena Nieto zna da Meksiko ne može imati u SAD-u neprijatelja ili takmaca, a meksikanske političke i poslovne elite su od izbora do sada u velikim lobističkim pothvatima kako bi uvjerili Trumpa i njegove savjetnike da promijene izražene stavove prema imigraciji i slobodnoj trgovini. Ukoliko Washington nastavi s politikom masovnih deportacija, to bi moglo dovesti do rizika koji su gori od humanitarne i sigurnosne krize. Izbjeglice i migranti iz Meksika i Srednje Amerike bježe zbog golemih razina nasilja povezanih i s ukorijenjenim siromaštvom. U Meksiku i Srednjoj Americi je oružano nasilje ubilo 34 tisuće ljudi samo prošle godine, što čini 21 posto globalnih smrtnih slučajeva uslijed sukoba. To je više poginulih nego u Afganistanu u istom razdoblju. Zaustavljanje migracija dovesti će do migriranja opasnijim kanalima, što će osobito pospješiti budžete kriminalnih bandi i korumpiranih političara.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
