Vijest o pronalasku života izvan planete Zemlje, bilo kakvog života, bila bi vjerojatno najveća vijest u cijeloj povijesti čovječanstva, a biti takve lude sreće da smo baš mi prva živuća generacija koja će toj objavi posvjedočiti bio bi neopisivi prestiž. No, u nedostatku takve senzacije moramo se zadovoljiti i s onim manje spektakularnim informacijama od "nismo sami u svemiru" - ali, složit ćete se, i vijest koja se svodi na "imamo informaciju koja ukazuje da možda nismo sami" također zvuči odlično!
Dakako, govorimo o novim otkrićima na Veneri, odnosno u njenoj atmosferi. Naime, astronomi sa sveučilišta u Cardiffu, glavnom gradu Walesa, jučer su objavili rezultate poprilično uzbudljivog istraživanja. U atmosferi Venere, na visini od kojih 50-ak kilometara, pronađeni su tragovi specifičnog plina - fosfani (fosfani su zasićeni hidridi trovalentnoga fosfora - pojašnjeno: to je vrlo toksičan plin, bezbojan, zapaljiv, molekula mu je sastavljena od jednog atoma fosfora i tri atoma vodika).
Na Zemlji fosfane otpuštaju mikrobi i to upravo na prostorima gdje nedostaje kisika (recimo u sedimentima jezera ili u životinjskim iznutricama, odnosno organizmi koji žive bez kisika, tzv. anaerobni organizmi). Ukratko - na kamenitim planetima kao što su Zemlja i Venera (kod plinskih planeta poput Saturna i Jupitera vladaju drugačija pravila) prisutnost fosfana smatra se pokazateljem života.
Zašto je to potencijalno zaista veliko otkriće? Zato jer nakon dugog istraživanja astronomi nisu uspjeli detektirati nijedan proces koji bi stvorio ove fosfane osim da su nastali organski, odnosno da ih je stvorio "život".
Brzo se formirala i prva teorija - nekim nama nepoznatim načinom pojedini organizmi, na mikrobskoj razini, uspjeli su preživjeti ogromno zatopljenje Venere te su se održali sve do današnjih dana u njenoj atmosferi. Za naše zemaljske pojmove to je gotovo nezamislivo, ali svakako nećemo biti tako ograničeni pa da ustvrdimo da život može postojati samo u "našim uvjetima". Naime, prosječna temperature na planeti Zemlji je oko 14 °C, a na Veneri pak iznosi ogromnih 460 °C! Zbog te činjenice sama ideja da bi nešto "živo" moglo postojati na Veneri ili u njenoj atmosferi je često zanemarivana, a fokus potrage za vanzemaljskim životom prebacio se na Mars (a kasnije još i više na Jupiterov mjesec Europa).
No, ova vijest možda mijenja sve - možda će "zanemarena" Venera sada postati centar daljnjih svemirskih istraživanja (o zanimljivim detaljima Venere možete čitati u ovom tekstu: Hladni oblaci i paklene vrućine pod njima, pred vratima smo jednog drugog svijeta - priča o fascinantnoj Veneri, našem "sestrinskom planetu", i putovanju sonde Mariner 2).
Krajnje je vrijeme da ponovno postanemo fascinirani Venerom jer čak i da nas njeno aktualno stanje pomalo odbija (uz str...
Dakako, govorimo o novim otkrićima na Veneri, odnosno u njenoj atmosferi. Naime, astronomi sa sveučilišta u Cardiffu, glavnom gradu Walesa, jučer su objavili rezultate poprilično uzbudljivog istraživanja. U atmosferi Venere, na visini od kojih 50-ak kilometara, pronađeni su tragovi specifičnog plina - fosfani (fosfani su zasićeni hidridi trovalentnoga fosfora - pojašnjeno: to je vrlo toksičan plin, bezbojan, zapaljiv, molekula mu je sastavljena od jednog atoma fosfora i tri atoma vodika).
Na Zemlji fosfane otpuštaju mikrobi i to upravo na prostorima gdje nedostaje kisika (recimo u sedimentima jezera ili u životinjskim iznutricama, odnosno organizmi koji žive bez kisika, tzv. anaerobni organizmi). Ukratko - na kamenitim planetima kao što su Zemlja i Venera (kod plinskih planeta poput Saturna i Jupitera vladaju drugačija pravila) prisutnost fosfana smatra se pokazateljem života.
Zašto je to potencijalno zaista veliko otkriće? Zato jer nakon dugog istraživanja astronomi nisu uspjeli detektirati nijedan proces koji bi stvorio ove fosfane osim da su nastali organski, odnosno da ih je stvorio "život".
Brzo se formirala i prva teorija - nekim nama nepoznatim načinom pojedini organizmi, na mikrobskoj razini, uspjeli su preživjeti ogromno zatopljenje Venere te su se održali sve do današnjih dana u njenoj atmosferi. Za naše zemaljske pojmove to je gotovo nezamislivo, ali svakako nećemo biti tako ograničeni pa da ustvrdimo da život može postojati samo u "našim uvjetima". Naime, prosječna temperature na planeti Zemlji je oko 14 °C, a na Veneri pak iznosi ogromnih 460 °C! Zbog te činjenice sama ideja da bi nešto "živo" moglo postojati na Veneri ili u njenoj atmosferi je često zanemarivana, a fokus potrage za vanzemaljskim životom prebacio se na Mars (a kasnije još i više na Jupiterov mjesec Europa).
No, ova vijest možda mijenja sve - možda će "zanemarena" Venera sada postati centar daljnjih svemirskih istraživanja (o zanimljivim detaljima Venere možete čitati u ovom tekstu: Hladni oblaci i paklene vrućine pod njima, pred vratima smo jednog drugog svijeta - priča o fascinantnoj Veneri, našem "sestrinskom planetu", i putovanju sonde Mariner 2).
Krajnje je vrijeme da ponovno postanemo fascinirani Venerom jer čak i da nas njeno aktualno stanje pomalo odbija (uz str...
