Kada se u svijetu vanjske politike sve zbroji i oduzme, sve izmjeri i podvrgne analizi, ostaje pitanje svih pitanja, kao preveliki grumen koji ne prolazi kroz sito – hoće li biti rata? Riječ je o velikom ratu. Mnogi su ga već nazvali Treći svjetski rat, neki tvrde da je već počeo, većina se nada da ga nikada neće biti. Ili ako ga već mora biti da makar ne bude sada ili da ne bude nuklearni, koji bi zbrisao našu civilizaciju.
Trenutačno mnogima izgleda da se sprema rat između Rusije i NATO-a, odnosno SAD-a, pa o tome bruji svijet. U konačnici, svijet vanjske politike navikli smo gledati kroz prizmu odnosa Moskve i Washingtona, premda u svijetu postoji još jedan takav kolos – Kina. Kada se ruši Erdogana, to mora da su Amerikanci ili Rusi. Jedni vode rat protiv Assada u Siriji, drugi ga brane. Jedni su zapalili Ukrajinu, drugi su joj oduzeli Krim. Sve što je u interesu Moskve, istodobno je protiv Washingtona i obratno. Da li je baš tako i da li smo možda postali žrtvom obostrane propagande?
Rat između Rusije i NATO-a uvelike se vodi po svjetskim medijima, pa javnost ne bi trebala biti sasvim iznenađena ako bi se sutra sukobile vojske. Hoće li stvarno biti rata? Nije malo onih koji će reći da neće, uglavnom jer vjeruju da Rusi i Amerikanci sve rade po nekakvom (prešutnom) dogovoru, ali javnost je svakim danom sve više i više zatrovana ratnom propagandom, pa se može steći dojam da pravo pitanje nije da li će, nego kada će se zaratiti.
Propaganda nas navodi na zaključak da će se prve oružane bitke vjerojatno povesti na Baltiku oko ruskog Kalinjingrada, koji je nekad bio njemački, odnosno europski. Prema logici koju promiče NATO, to je euroatlantski prostor i zona u kojoj je odgovornost za kolektivnu sigurnost isključivo njegova. S ruske strane, ta malena oblast je u nadležnosti Moskve, kao i bilo koja druga oblast Ruske Federacije.
Moskva je prošlog tjedna poručila svijetu da se ne plaši eventualnog rata protiv NATO-a, ali da se ne priprema za napad. 'Treba da shvatite da za ruskog čovjeka rat ne predstavlja ništa strašno. Izgubili smo 20 milijuna ljudi samo u Drugom svjetskom ratu. Za bilo kojeg čovjeka u Rusiji rat nije bauk, ali ne spremamo se za rat', izjavila je Marija Zaharova, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova na presici za inozemne dopisnike iz Moskve.
Zaharova je reagirala na pisanje zapadnih medija 'koji stvaraju dojam da će sutra započeti rat'. O bliženju rata se sve više piše i u ruskom tisku, s tom razlikom što je u njemu NATO obilježen kao potencijalni agresor. O tome da se NATO sprema napasti na Rusiju govorili su prethodnih dana i bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, general Leonid Ivašov, te Sergej Karganov, osobni savjetnik Vladimira Putina.
'Zna se' i točno mjesto ključne bitke za Baltik. To je Suwalki koridor (The Suwalki gap). Riječ je o 64 kilometra dugačkoj granici između Poljske i Litve, te jedinom kopnenom vezom baltičkih država – NATO saveznica s ostatkom alijanse. U slučaju rata, prema mišljenju vojnih eksperata na obje strane, Rusi bi lako mogli (preko Bjelorusije) da zaposjednu ovaj koridor i tako odsjeku veze Litvi, Estoniji i Latviji. Zbog toga je valjda prije tjedan dana na summitu NATO-a u Varšavi odlučeno da se dodatni mješoviti kontingent uputi u poljski grad Suwalki tijekom narednih godinu dana, premda nije priopćeno ništa o snazi i brojnosti ove vojske.
Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg objasnio je kako je slanje dodatnih trupa u Poljsku signal da će se eventualni napad na ovu zemlju smatrati napadom na cijeli NATO. Ruski mediji prenose da je Stoltenberg u bilateralnim susretima tijekom summita tvrdio da savezu ne prijeti izravna opasnost. Ruski general Ivašov koji rukovodi Centrom za geopolitičke analize ocjenjuje da 'izgleda da se NATO sprema za rat sa Rusijom'.
'Vijesti o jačanju vojske slušamo ne rjeđe nego vremensku prognozu. Brojnost NATO vojske u istočnoj Europi porasla je 13 puta za posljednjih nekoliko godina. Broj njihovih borbenih zrakoplova osam puta. A vojne vježbe NATO-a ne prestaju. Ako analiziramo podatke o odnosu snaga na zapadnom pravcu, stopu porasta vojne aktivnosti na našim granicama, te stupanj demonizacije Rusije, možemo reći da su to pripreme za pravi rat. Zbog toga što se takve aktivnosti provode u predvečerje rata', naveo je general Ivašov.
Posljednji sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov također smatra da se NATO sprema za rat protiv Rusije. 'NATO se počeo spremati za prelazak s Hladnog na pravi rat. 'Kompletna retorika u Varšavi naprosto vrišti od želje da se objavi rat Rusiji. Članice NATO-a pokušavaju predstaviti kao da se ničeg ne plaše, što izaziva sumnju. One time nas i cijeli svijet pokušavaju uvući u još veću konfrontaciju', kazao je Gorbačov za ruski Interfaks.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.