Militarističke predispozicije: pozivi za angažmanom njemačke ratne mornarice protiv Sirije

Aktualna sirijska kriza pobuđuje razne vojne ideje, utjecajne ličnosti u Njemačkoj očito nisu iznimka. Početkom mjeseca njemački list Süddeutsche Zeitung objavio je analizu pod naslovom "Prema realističkoj njemačkoj sigurnosnoj politici" u kojoj se poziva na participaciju njemačke mornarice u vojnoj intervenciji protiv Sirije.
Autor, Thomas Spreckmann, profesor političkih znanosti sa sveučilišta u Bonnu i redovni kolumnist u listovima kao što su Die Zeit i Tagesspiegel, smatra kako bi njemačka mornarica trebala odigrati ključnu ulogu u ovoj, potencijalnoj, vojnoj intervenciji, prenosi WSWS.

Speckmann navodi kako se situacija u Siriji kontinuirano pogoršava i kako bi uskoro, ukoliko se kriza nastavi, vojna intervencija mogla postati "humanitarna nužnost". Zahtijeva da njemačka federalna vlada "preispita svoje stavove prema potencijalnoj vojnoj intervenciji" i da se pokrene pitanje na koji bi način njemačke oružane snage mogle efektivno sudjelovati u sirijskom konfliktu.

Speckmann upozorava kako zračne i kopnene snage nisu dovoljno pripremljene zbog vojne modernizacije koja se stalno odgađa, no, ističe Speckmann, mornarica je u potpunosti spremna.
Također smatra kako bi "slanje vojnih brodova" bila politička odluka koja bi se doma lakše prihvatila, nego slanje kopnene vojske i zračnih snaga.
Za Speckmanna, uloga njemačke mornarice je sasvim "logičan potez pošto je Njemačka zemlja fokusirana na izvoz u vrijeme globalizacije kada se preko 80% transporta vrši brodskim prometom".

Speckmannovi komentari pokazuju dvije stvari - da je vojna intervencija već dio diskursa njemačkih elita, ali također pokazuje i rastući njemački militarizam, kojem su nametnute brojne restrikcije nakon Drugog svjetskog rata. Dva desetljeća nakon njemačkog ujedinjenja, slanje njemačke mornarice da bi se osigurali njemački ekonomski interesi naziva se "sasvim prirodno".
Na službenim web stranicama njemačke mornarice istaknuto je kako je otvoreno more "najvažniji njemački ekonomski temelj" na kojem se odvija "gotovo 70% njemačkog uvoza i izvoza". Kao visoko industrijalizirana zemlja fokusirana na izvoz kojoj nedostaje sirovih materijala, "Njemačka je posebno ovisna o konstantom priljevu nužnog uvoza kako bi mogla funkcionirati ekonomski i politički", ističe se na stranicama mornarice.

Njemačka mornarica je već angažirana u operacijama na Rogu Afrike, nalazi se ispred libanonske obale i na širem Mediteranu. Njemački ministar obrane, Lothar de Mazière, glavni je zagovornik obnove njemačkih vojnih snaga. U ovoj debati mornarica je i dalje glavna tema - prvi čovjek mornarice, Admiral Axel Schimpf, ističe kako je potrebno mornaricu reformirati kako bi postala "moderna, fleksibilna i spremna za angažman bilo gdje na svijetu". U sklopu mornarice bi se, prema planovima reforme, trebalo nalaziti 55 brodova i 40 zrakoplova.

1. travnja 2012 implementiran je "Dresdenski dekret" kojime se ministru obrane daje daleko veće ovlasti no što ih je imao ranije. Dekret nalaže kako bi "kao najviše pozicionirani dužnosnik Bundeswehra ima direktnu kontrolu nad svim vojnicima i svim operacijama". Nadalje, novi dekret ističe kako "operativno i taktičko vodstvo sada prelazi u kontrolu vojne komande koja dobiva veću autonomiju".
Drugim riječima, Dresdenski dekret anulira stavku njemačkog Ustava u kojem se jasno ističe "važnost politike ispred vojske". Ovim dekretom situacija postaje doslovno inverzna.

Prema ugovoru iz Potsdama u ljeto 1945. Njemačkoj se eksplicitno zabranjuje pravo na imanje vojske i vojnog izvršnog vrha. Desetak godina kasnije, unatoč otporu od strane brojnih zemalja, Njemačkoj je ponovno dopušteno da formira vojsku, ali izvršni vrh je imao male ovlasti. Sve te limitacije se s vremenom sistematski ukidaju.

Njemački ministar vanjskih poslova, Guido Westerwelle, postao je žestoki kritičar svih "režima" koji ne odgovaraju tipičnoj pro-zapadnoj agendi. Da li će Njemačka poslušati savjet Speckmanna i angažirati mornaricu u slučaju rata u Siriji, još nije poznato, no, zna se kako u njemačkim krugovima mnogi smatraju kako je izostanak njemačkih snaga u invaziji na Libiju bila "vanjskopolitička pogreška".
Jučer je njemački list Financial Times Deutshland (FTD) u reportaži naveo kako će Berlin postati "glavni centar za planiranje obnove Sirije nakon potencijalnog rušenja predsjednika Bashar al-Assada", prenosi WSWS.

Nadalje, prije nekoliko dana list Der Spiegel otkrio je kako Njemačka izrađuje specijalne nuklearne podmornice za Izrael (vidi: Der Spiegel istraživanje o operaciji "Samson": Njemačka prodaje Izraelu podmornice specijalno dizajnirane za nuklearno oružje).
Sve veći njemački utjecaj u vojnom sektoru svakako bi trebao svih zabrinuti. Svaki militarizam je zabrinjavajući, no, mnogi će se složiti, kada isti dolazi iz Njemačke, konotacije su pomalo drugačije.