Masakr na turističkom proplanku već neko vrijeme stabilnog Kašmira: Kako je napad na civile ponovno razbuktao opasnu krizu između nuklearnih sila u sjeni novog Hladnog rata u Aziji

Indija je jučer, 22. travnja 2025., doživjela jedan od najtežih napada na civile posljednjih godina kada su naoružani militanti usred bijela dana otvorili vatru na skupinu turista u mjestu Pahalgam, popularnom ljetovalištu u indijskom dijelu Kašmira. Prema dosadašnjim informacijama, najmanje 26 ljudi ubijeno je u napadu, a više od desetak ranjeno. Među žrtvama bilo je većinom indijskih turista iz različitih saveznih država, uključujući i jednog pripadnika indijske ratne mornarice koji je ondje bio na medenom mjesecu, ali i jedan nepalski državljanin. Napadači, okupljeni u skupini zvanoj "Kashmir Resistance" ili The Resistance Front (TRF), tvrde da ciljaju "uljeze" i upozoravaju na ono što nazivaju "demografskim promjenama" u većinski muslimanskom Kašmiru. Službeni New Delhi odmah je snažno reagirao, prozivajući Islamabad za podršku militantima preko granice, te je kroz niz mjera spustio razinu diplomatskih odnosa s Pakistanom.

Napad na turiste mnoge je šokirao upravo stoga što je posljednjih godina postajalo uobičajeno da naoružane skupine, čak i ako povremeno izvrše napade na sigurnosne snage, rijetko ciljaju same turiste i civile. Masakr je time, očekivano, izazvao gnjev u Indiji, zgražanje međunarodne zajednice i sveopći strah da bi se borbe u Kašmiru mogle ponovno razbuktati kao devedesetih i ranih dvijetisućitih godina, kada je taj teritorij bio poprište brutalnih sukoba, stalnih napada i snažne vojne represije. Bio je to i golem udarac za lokalno gospodarstvo u Kašmiru koje se uvelike oslanja na turizam: proteklih sezona ljetovališta i zimski centri bilježili su porast posjetitelja, a brojni hoteli i ugostitelji oslonili su se na tu stabilnost u regiji. Sada, s velikim brojem poginulih i traumatičnim scenama bijega i panike, postoji opravdan strah da će se turisti početi masovno povlačiti iz Kašmira, što bi lokalno stanovništvo ostavilo bez ključnih prihoda.

New Delhi je ekspresno optužio Islamabad za "prekogranični terorizam" te najavio mjere odmazde na diplomatskom planu. U roku od samo jednog dana indijska je vlada protjerala veći broj pakistanskih diplomata i vojnih izaslanika, zatvorila jednu od posljednjih kopnenih točaka prelaska (Attari–Wagah), ukinula olakšane vize za pakistanske državljane i odlučila smanjiti broj osoblja u pakistanskom visokom povjereništvu. Uz to, Indija je označila da će obustaviti provedbu povijesnog Sporazuma o Indu iz 1960. godine, kojim je regulirana raspodjela voda rijeka Induskog sliva između Indije i Pakistana. Ovaj potez posebno zabrinjava jer taj je sporazum ostao netaknut čak i tijekom ranijih ratova dviju zemalja, pa to signalizira doista zaoštrenu retoriku i spremnost New Delhija da koristi sva sredstva pritiska.

S druge strane, Pakistan je službeno izrazio žaljenje zbog izgubljenih života i uopćeno osudio napad, ali odbacuje odgovornost, tvrdeći da su optužbe Indije neutemeljene. Pakistanski dužnosnici naglašavaju kako su naoružani sukobi u Kašmiru "domaća stvar" i navode da lokalni pobunjenici djeluju neovisno, vođeni frustracijama zbog indijske vladavine i navodnih kršenja ljudskih prava u toj pokrajini. Uz to podsjećaju da je od 2019. godine, kada je Indija ukinula poseban ustavni status Džamua i Kašmira (tzv. članak 370.), stanje u regiji izrazito napeto, dok kašmirska većina živi pod velikim ograničenjima i stalnom vojnom prisutnošću. Islamabad je također rekao kako Indija "zloporabi" ovakve incidente kako bi dodatno opravdala vlastitu politiku represije.

Podsjetimo, ovakve međusobne optužbe i nespremnost na priznavanje vlastite uloge prisutne su još od 1947. kada je došlo do diobe britanske Indije na dvije neovisne države, a posebno su eskalirale krajem 80-ih kada se u Kašmiru rasplamsala žestoka pobuna.

Povijesna podloga sukoba u Kašmiru iznimno je važna za shvatiti kontekst. Nekadašnja kneževina Kašmir, nastanjena velikom većinom muslimana, 1947. se formalno pripojila Indiji, što je rezultiralo prvim ratom između Indije i Pakistana. Linija Kontrole (LoC) podijelila je teritorij: zapadni dio, tzv. Azad Kashmir, pod kontrolom je Pakistana, a središnja dolina i najveći grad Srinagar ostali su u indijskim granicama. Kroz više od sedam desetljeća, sukobi, ratovi (1965., 1971. i kratki, ali opasni Kargil 1999.), upadi militanata, povremeni pokušaji dogovora, i stalno prebacivanje krivnje pretvorili su Kašmir u jedno od najmilitariziranijih područja na svijetu. Pokret za neovisnost i/ili pripajanje Pakistanu u Indijskom Kašmiru tinja godinama, a ojačao je krajem 80-ih potporom iz Pakistana. Time je sukob bio percipiran, osobito u New Delhiju, kao "uvoz terorizma". Islamabad pak ističe da su samo davali "moralnu i diplomatsku" potporu Kašmircima u njihovoj borbi za samoopredjeljenje.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.