Nekoć je Jobbik, Pokret za bolju Mađarsku (Jobbik Magyarországért Mozgalom) bio zvijezda mađarske krajnje desnice i radikalnih nacionalističkih političkih stranaka. Stranka sama sebe opisuje kao konzervativnu i radikalno patriotsku kršćansku stranku čiji je temeljni razlog postojanja zaštita mađarskih vrijednosti i interesa. Druge stranke, pa i sam Fidesz koji je preuzeo niz obilježja i stavova Jobbika, smatraju da se radi o neonacističkim i antisemitskim stavovima. Nakon mađarskih parlamentarnih izbora 6. travnja 2014. Jobbik je dobio 20,54 posto glasova čime je stranka postala trećom najvećom u mađarskom parlamentu. S obzirom da je većinu apela uspješno ukrao Fidesz i postavio u svoju nacionalističku političku viziju, Jobbik se pokušao profilirati kao pučka stranka i tu je izgubio mnoštvo glasača.
Oni su se potom okupili u nove i radikalnije inicijative. Nezadovoljne skupine su sada u procesu stvaranja novog ekstremno desnog pokreta koji mađarski provladini mediji smatraju izravnim izazivačem Jobbiku. Neke od tih grupa su bile dio Jobbika, ali sada smatraju da Mađarska treba novog radikalno desnog igrača na sceni ne bi li tako odvratili umjereni smjer mađarskih ultranacionalista. Novi pokret nema još ime, ali se zna da su uključene barem tri radikalno desne skupine: Vojska odbačenih (Betyársereg), Erpatak model za nacionalnu mrežu (Érpataki Modell Országos Hálózata) i Identitarius udruženje studenata (Identitárius Egyetemisták Szövetsége). Sve tri skupine su već poznate na mađarskoj sceni radikalne desnice.
Vojska odbačenih ili nezakonitih je ekstremno nasilna skupina. Na temelju fotografija i zajedničkih konferencija za medije postojala je vrlo uska suradnja ove skupine s Jobbikom, a poveznica je umanjena proteklih godina nakon što je Jobbik izmijenio svoj javni imidž. Vođa ove 'vojske' Zsolt Tyirityán smatra da je Mađarska u velikoj potrebi nove skupine, ali nije jasno hoće li ona doista tražiti političku perspektivu ili i dalje podupirati Jobbik. Poznati kao Jobbikovi batinaši, skupina nasilnika koja mlati po mađarskim ulicama neistomišljenike, Vojska odbačenih je neizostavni dio Jobbika.
Erpatak se sastoji ponajviše od općinskih čelnika u ruralnoj Mađarskoj koja dijeli istu viziju krajnje desnog i rasističkog društvenog poretka. Naziv model-skupine je dobila po nezavisnom gradonačelniku Erpataka Mihlályu Oroszu, koji također ima veze s Jobbikom, jer ga je stranka i podržala na lokalnim izborima. Međutim, Orosz vidi problem što se Jobbik približava političkom centru i već je javno izjavio da je umoran od Jobbikovog manevriranja. Prema Oroszu, došlo je vrijeme kada ljudi moraju početi razmišljati o novoj stranci koja doista predstavlja kršćanske konzervativne i desne vrijednosti, jer ni Fidesz niti Jobbik to više ne rade. Jedina prava snaga takvog oblika je Forum građanskog jedinstva (Civil Összefogás Fórum) koji je vezan uz Fidesz, pa stoga i lažan. Prema Oroszu, novi pokret bi se usredotočio na rješavanje društvenih problema koji se skrivaju ispod tepiha, kao što je odnos Mađara i Roma ili pitanje migracija. Smatra da je Fideszova politika prema Romima propala a da se migracijsko pitanje ne može riješiti s obzirom da je fokus na religiji, a ne na rasi.
Orosz je pravi eksponent nacističke rasističke struje, jer smatra da narodi drugih rasa moraju živjeti u svojim domovinama, a to nije pitanje religije. Npr. tzv. Islamska država nema ništa vezano uz islam, već samo uništava islamsku reputaciju i želi da propaganda međunarodnih medija stvara mržnju protiv islama. Ali Orosz smatra da problem nije s islamom već s nereguliranim kretanjima rasa. Ove rase su strane Europi i može ih integrirati jedino islam i jedino u njihovom životnom prostoru. Orosz je također pobornik korištenja oružja na granicama i pucanja na ilegalne imigrante.
Ovim dvjema skupinama pridružila se i treća zvana Identitesz, a koja je jedina najavila da će formalno nastupiti na političkoj sceni. Predsjednik grupe Balázs László smatra da je skupina stvorena kao odgovor na preliberalno stanje na mađarskim sveučilištima. Najava nove stranke je za 8. srpnja, kada Identitasz najavljuje novu političku moć s kojima će se spojiti etnička samoobrana Mađara i desne vrijednosti.
Jobbikov čelnik Gábor Vona nije previše zabrinut zbog tog pokreta. Prema njemu je normalno da postoje otpadnici koje Fidesz koristi za propagandu protiv Jobbika. Unatoč tome, ne mogu se previdjeti isti korijeni i ideje ovih stranaka i pokreta. Prije svega, to su antisemitizam, rasizam i homofobija, euroskepticizam, iredentizam i slavljenje nacističke mađarske povijesti. Ovakvi su stavovi vodili i promjenama mađarskog ustava 2014. Preambula je u slovu i duhu prožeta mađarskim nacionalizmom, pa i transcedentalnošću, što zadire u područje nemiješanja religije i politike. Ona započinje zazivom: 'Bože, blagoslovi Mađare', a potom se ističe ponos Mađara na kralja Stjepana; na pretke koji su se borili za preživljavanje, slobodu i nezavisnost zemlje; na veličanstvene intelektualne dosege mađarskog naroda; na borbu za očuvanje Europe; na ulogu kršćanstva u očuvanju nacije, ali s priznanjem drugih religijskih tradicija zemlje.
Preambula je zapravo nacionalni kredo kojim Mađari obećavaju očuvati duhovno i intelektualno jedinstvo nacije koja je prošla kroz stoljetne oluje. Ovdje se pod mađarskom nacijom misli na sve nacionalnosti i etničke grupe koje žive u Mađarskoj, što dade naslućivati da je novi mađarski temeljni zakon odraz građanskog nacionalizma kao progresivne ideje proistekle iz Francuske revolucije. Slijede kulturološke ideje očuvanja baštine, materijalnih, intelektualnih i prirodnih resursa, poziv na prihvaćanje slobode i kulture drugih, kao i ljudska prava te socijalna davanja. No, nakon toga slijede čudne konotacije za neki moderan ustav. Temeljni zakon naglašava poštivanje postignuća povijesne konstitucije i Svete Krune, koja utjelovljuje kontinuitet mađarske konstitutivne države i jedinstvo nacije. Nadalje, ne priznaje se suspenzija povijesnog ustava kao rezultat vanjske okupacije, odbacuje se primjenjivost zastare na nehumane zločine počinjene nad mađarskom nacijom i njezinim građanima tijekom vladavine nacionalsocijalista i komunista, a ne priznaje se ni legalni kontinuitet komunističkog ustava iz 1949., koji je služio kao temelj despotskog režima, pa se on proglašava ništavnim.
Kako objasniti ovakav uspon desnice? Još od uspona Hitlerove Njemačke govori se o tome da radikalna desnica profitira na gospodarskoj krizi. Međutim, u ovoj navali radikalno desnih stranaka na EP samo je jedna od bankrotiranih država Europe poslala radikalne desničare u EP (Grčka). U svim ostalim državama ljevica je prevagnula, s relativnom iznimkom Portugala. Zapravo, najbolje rezultate je radikalna desnica ostvarila u zemljama koje su relativno nepogođene gospodarskom krizom, ili su brzo izašle iz nje, kao što su Austrija, Danska, Francuska, Nizozemska i Švedska. Veliki izuzetak čini mađarski Jobbik, kome se približava u stavovima i vladajuća mađarska utvrda Fidesz, poznati i po želji za revizionizmom granica, što izravno pogađa i hrvatsku državu. Objašnjenje za to leži u samim zasadama radikalne desnice u poslijeratnoj Europi.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
