Pokret za uspostavljanje kurdske države jedan je od najdugovječnijih separatističkih pokreta u povijesti. Još od 19-og stoljeća postoji konkretna nacionalistička želja da se stvori država za sve Kurde, ali san o Kurdistanu seže puno dalje u povijest.
Pokret je obilježen žestokim borbama, ali Kurdi su još daleko od stvaranja vlastite države. No tko su zapravo Kurdi? Gdje žele stvoriti Kurdistan i što im sve stoji na putu?
Analizirat ćemo povijesne činjenice, kao i sukobe koji su dio današnjice.
Kurdi su pripadnici perzijskog naroda, većinom naseljavaju prostor koji se zemljopisno naziva Kurdistan – taj prostor proteže se na dijelove Irana, Iraka, Sirije i Turske.
Da su Kurdi jedan od najstarijih naroda uopće jasno se vidi i iz njihovog imena. Ime "Kurd" dolazi od riječi "Kar-da" – "zemlja naroda Kar-da" prvi puta se spominje na sumerskim pločicama koje potječu još iz trećeg milenija prije naše ere.
Većina od 30 milijuna Kurda živi na zemljopisnom prostoru Kurdistana, ali Kurdi također imaju i veliku dijasporu u drugim državama.
U nekim državama tvore značajnu manjinu, npr. U Turskoj (20% ukupnog stanovništva su Kurdi), Irak (15-20%),Sirija(8%),Iran (7%). Značajan broj Kurda danas također živi i u Armeniji, Izraelu i Rusiji.
Kurdi su mirno živjeli na istom prostoru u plemenskim zajednicama sve do 7-og stoljeća kada dolazi do nagle ekspanzije arapskog teritorija.
Borbe sa Arapima potrajale su sve do 10-og stoljeća do kada su Arapi zauzeli prostor Kurdistana, a narod preobratili na Islam.
Upravo iz kurdskog naroda u 12-om stoljeću doći će jedan od najznačajnijih vojskovođa i sultana tog vremena – Saladin (Ṣalāḥ ad-Dīn).
Saladin je rođen u gradu Tikrit (današnji Irak), okrunjen u Kairu – vodit će Muslimane u veliku bitku za preuzimanje grada Jeruzalema od strane Križara. Veliki vojni uspjesi, kao i priča koja govori kako je sve svoje bogatsvo podijelio narodu, pretvorili su Saladina u mitskog heroja u borbi protiv Zapada. Orao Saladina i danas se nalazi na egipatskom grbu.
Značajan događaj koji je ponovno probudio mit o Saladinu je posjet njemačkog cara Wilhelm-a II Saladinovom grobu 1898.
U 16-om stoljeću Kurdistan je bio podijeljen na sandžake (okruge) kojima su vladali lokalni guverneri i emiri. Ta struktura živjet će mirno sve dok Ottomani (Turska) početkom 19-og stoljeća nisu odlučili ukinuti lokalne organizacije.
Uvođenje apsolutne vladavine nad Kurdima od strane Turaka je ujedno i ključan trenutak u kojem dolazi do stvaranja kurdskog nacionalizma.
Ottomani su provodili žestoku represiju nad Kurdima efektivno spriječavajući svaki pokret otpora koji bi mogao dovesti do nezavisnosti.
Dolaskom novog stoljeća dolazi i do Prvog svjetskog rata. U vihoru rata na strani gubitnika našlo se i Ottomansko carstvo.
Po završetku rata 1918. 3 velika carstva nestat će sa zemljovida: Njemačko carstvo, Austro-ugarsko carstvo i Ottomansko carstvo.
Raspadom Ottomanskog carstva stvorena je Republika Turska koja je zagovarala sekularizam, ali i snažni nacionalizam.
Već i prije izbijanja Prvog svjetskog rata, u Turskoj je nastala snažna skupina pod nazivom "Mladi Turci".
"Mladi Turci" su bili relativno modernog svjetonazora, zagovarali su liberalizam i odvajanje religije od države.
Ali upravo ta skupina, koja će kasnije stvoriti modernu Tursku državu, direktno je odgovorna za jedan od najvećih genocida nad civilnim stanovništvom u ljudskoj povijesti.
Zapravo sama riječ "genocid" stvorena je kako bi identificirala ove strašne događaje. Za vrijeme Prvog svjetskog rata i neposredno nakon njega Turci su pobili između 1 i 1,5 milijuna nenaoružanih Armenaca. U genocidu stradali su i deseci tisuća Kurda, ali i brojni Grci i Asirci. Ljudi su ubijani u najstrašnijim uvjetima, a barbarska silovanja i maskariranja su bila česta pojava.
Armenci, koji su kršćanske vjeroispovijesti, su prije genocida stoljećima živjeli na prostoru Ottomanskog carstva. Genocid je velika mrlja nad današnjom Republikom Turskom koja još uvijek ne priznaje genocid unatoč brojnim pozivima od strane razvijenih zemalja kao i od strane brojnih povjesničara.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
