Zamrznuti konflikt u Gorskom Karabahu prerastao je prije tri dana u otvoreni oružani sukob između vojske Azerbajdžana i Armenaca u kojem je već poginulo više desetaka ljudi. Još je rano da bismo mogli izvoditi zaključak da je ovdje riječ o početku novog rata ili o periodičnom i privremenom kršenja primirja 1994. kakvih je bilo i prethodnih godina.
Kao i obično, teško nam je razabrati tko je i zašto prvi napao, ali imamo informacije da se u borbama koriste tenkovi, topništvo i zrakoplovstvo, pa možemo razumjeti da je riječ o najtežem obliku kršenja primirja u ove 22 godine.
Sukobi su počeli u noći 2. travnja, kada je prema tvrdnjama Ministarstva obrane Erevana vojska Azerbajdžana napala položaje pod kontrolom snaga samoproglašenje neovisne Gorskokarabaške Republike (NKR). Iz Bakua svjedoče suprotno, navodeći da je s položaja nepriznate NKR otvorena topnička vatra na azerbajdžanska naselja u zoni razgraničenja.
Dok se međusobne optužbe i oružani sukobi nastavljaju, UN su priopćile da je život izgubilo najmanje 33 ljudi sa obje strane, a da je ranjenih oko 200. U zoni konflikta trenutačno se nalazi oko 14.000 civilnog stanovništva, koji su ostali u svojim kućama. Tek oko 50 njih izbjeglo je u susjednu Armeniju.
Do obnove neprijateljstva u Gorskom Karabahu teško da je moglo doći posve spontano ili slučajno, a eventualne uzroke za oživljavanje sukoba mogli bismo potražiti u činjenici da je kriza u odnosima između Turske i Rusije destabilizirala čitavu južnokavkasku regiju. Sa poremećajem ravnoteže u odnosima Ankare i Moskve, ovo trusno područje njihovog razgraničenja ponovo se zapalilo.
Upravo u vrijeme kada je ruski predsjednik Vladimir Putin u UN- u u New Yorku priopćio odluku da Rusija vojno ulazi na stranu Assada u borbu protiv terorista u Siriji, predsjednik Armenije Serž Sargsjan upozorio je s iste govornice da iz Azerbajdžana gađaju topničkom vatrom mirna naselja u Gorskom Karabahu, koji je naseljen Armenima. Vrlo upečatljivo bilo je što je Sargsjan za NKR rekao da je dio Armenije. Sve je to bilo krajem rujna prošle godine. U Bakuu su naravno opovrgli ove tvrdnje, navodeći da je armenski predsjednik posegao za dezinformacijama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
