Kripto-analiza i izazovi na horizontu: Kako će se Bitcoin ponašati u prvoj "pravoj" recesiji otkako je nastao? I što je to koeficijent korelacije te zašto sad postaje tako važan za praćenje?

Nešto zanimljivo, a nekima možda i poprilično stresno, čeka na horizontu - korelacija između recesije i kriptovaluta. Naime, kriptovalute zapravo još nikad nisu imale "priliku" doživjeti i proživjeti pravu recesiju imajući u vidu da je prva, Bitcoin, lansirana tek 2009. godine, dakle nakon udara velike recesije i financijske krize iz 2008. Dobro, imali smo recesiju po izbijanju pandemije, no ista se ne može baš koristiti kao ogledni primjer jer je to više bio jedan izuzetni poremećaj (nakon kojeg je ipak uslijedio nagli skok ekonomskih aktivnosti po popuštanju najtvrđih lockdowna). Stoga i dalje stoji otvoreno pitanje - kako će se kriptovalute držati kad krene "autentična" recesija, a ista je možda već iza ugla (prema nekim interpretacijama u SAD-u je već i počela, vidi: FED i Bijela kuća na mukama: Analiza - je li američka ekonomija upravo ušla u recesiju?).

Krenimo s relativno dobrim vijestima. Nakon nekoliko mjeseci skoro pa slobodnog pada Bitcoin je u 7. mjesecu porastao za 17% u odnosu na prethodni. To je najveći skok još od prošlog listopada. Ali kažemo "relativno" dobre vijesti s razlogom, jer između tog listopada i danas izgubilo se jako puno vrijednosti... BTC je danas oscilirao negdje između 21K i 24K američkih dolara, što je znatno manje od vrhunaca prošle jeseni kad je dosezao i preko 60K (skoro i 70.000 USD) s, činilo se tad, velikom lakoćom.

Ali kako to da se BTC uopće zadržao na ovim razinama, pa čak i lagano raste (s ostatkom tržišta)? Čini se da su prošli dani kada su kriptovalute bile nekakav svijet za sebe, divlja investicija s puno žara, a ne previše iskustva. Današnja kretanja vrijednosti većine vodećih kriptovaluta poprilično nam ukazuju na to da je ovo svijet u koji su ušli "ozbiljni" investitori jer se vrijednost sve više i više kreće paralelno s drugim indikatorima.

I druge rizičnije opcije prošlog su mjeseca rasle u sličnom postotku, a razlog tome je percepcija da ekonomija prebrzo tone da bi američka centralna banka (FED) kretala s agresivnijom monetarnom politikom. U prijevodu - investitori se zabavljaju mišlju da neće biti velikog porasta kamatnih stopa jer bi to vodilo u još brži ponor prema recesiji. No, to bi moglo biti i poprilično pogrešno promišljanje aktualnog stanja. Nužno je u kalkulaciju ubaciti i dobru dozu političke stvarnosti.

Naime, inflacija ne jede samo novac onih koji ga imaju već i potporu za Bidenovu administraciju. Ove godine su izbori za Kongres, može li se dozvoliti da inflacija i dalje raste po cijenu sprečavanja moguće recesije (vrlo izgledne kad stignu brojke u listopadu)? Dobro, u načelu FED i izvršna vlast trebali bi djelovati odvojeno, ali pitanje koliko je to u SAD-u (ili bilo gdje drugdje) zapravo slučaj.

Najvažniji detalj na koji u ovom trenutku moramo obratiti pozornost je korelacija. ...