Kako jenjava borba protiv Daeša na bojištima Iraka i Sirije, prijetnja ne nestaje, već se prebacuje na domaće fronte odakle su borci i stigli. Teroristički napadi su postali redovita prijetnja u srcu Europe, a države i institucije Europske Unije nastoje iznaći način rješavanja tih prijetnji. Jedno od mjesta o kojemu se sve više govori kao području terorističke prijetnje je Kosovo. Razloga za to ima više, ali izvan kulturno-povijesnih razloga, Kosovo pati od podjednakih poratnih poteškoća koja su pogodila Irak u vrijeme nastanka al-Kaide u Iraku i Levantu, od kojega je i nastao Daeš. Među inim, to je pogubna mješavina slabe vladavine, gospodarske stagnacije i kriza identiteta.
Nakon desetljeća međuetničkih napetosti i neuspjeha ostvarivanja svojih težnji unutar bivše Jugoslavije, Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije u veljači 2008. godine, te je uvjetno postalo najmlađa država u Europi (uvjetno, jer nije priznata od svih zemalja članica EU). Deset godina potom, sve veća frustracija oko manjka demokratskog napretka i percepcija nemogućnosti vladinih institucija u ostvarenju ideala neovisnosti vodi do krize povjerenja među Kosovarima. Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala svrstava Kosovo na 95. od 176 promatranih zemalja svijeta, a brojna druga ispitivanja javnoga mnijenja pokazuju da većina građana Kosova ne smatra kako vlada čini dovoljno za borbu protiv iskorjenjivanja ukorijenjene korupcije.
To nezadovoljstvo dovelo je do velikog preokreta u uzorku glasovanja na posljednjim parlamentarnim izborima, gdje je stranka Vetevenodsje (Samoodređenje) dobio pojedinačno najveći broj glasova, tek nešto manje od većine. U poslijeizbornom razdoblju sve druge stranke su stvorile dovoljno veliku koaliciju da se suprotstavi stvaranju Vetevendosjeove vlade, što je uvelo zemlju u produženo razdoblje političke nesigurnosti. Naposljetku je stvorena vlada bez Vetevendosjea, ali za to su bili potrebni mjeseci pregovaranja. Napetosti na najvišim razinama vlasti odražavaju zapravo frustraciju diljem zemlje, a pogotovo jer nova vlada nije nimalo jamstvo za zaustavljanje političke krize.
Osobito je Kosovo obilježeno poteškoćama s mladima. Čak 53 posto stanovnika Kosova mlađe je od 25 godina, pa je time Kosovo i najmlađa država u Europi. Zbog spoja gospodarskih i političkih problema, nezaposlenost u dobnoj skupini između do 24 godine iznosi nevjerojatnijih 57 posto. Izazovi procesa demokratizacije uključuju osnivanje jakih transparentnih demokratskih institucija, sposobnu birokraciju, te reprezentativno zakonodavstvo koje uživa povjerenje naroda, a sve je to ujedno marginaliziralo mlade ljude jer trenutačna vladajuća elita je u potpunosti odbacila ideju mladih lidera. Stoga su neki mladi Kosova odlučili otići iz zemlje; među onima koji ostaj...
Nakon desetljeća međuetničkih napetosti i neuspjeha ostvarivanja svojih težnji unutar bivše Jugoslavije, Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije u veljači 2008. godine, te je uvjetno postalo najmlađa država u Europi (uvjetno, jer nije priznata od svih zemalja članica EU). Deset godina potom, sve veća frustracija oko manjka demokratskog napretka i percepcija nemogućnosti vladinih institucija u ostvarenju ideala neovisnosti vodi do krize povjerenja među Kosovarima. Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala svrstava Kosovo na 95. od 176 promatranih zemalja svijeta, a brojna druga ispitivanja javnoga mnijenja pokazuju da većina građana Kosova ne smatra kako vlada čini dovoljno za borbu protiv iskorjenjivanja ukorijenjene korupcije.
To nezadovoljstvo dovelo je do velikog preokreta u uzorku glasovanja na posljednjim parlamentarnim izborima, gdje je stranka Vetevenodsje (Samoodređenje) dobio pojedinačno najveći broj glasova, tek nešto manje od većine. U poslijeizbornom razdoblju sve druge stranke su stvorile dovoljno veliku koaliciju da se suprotstavi stvaranju Vetevendosjeove vlade, što je uvelo zemlju u produženo razdoblje političke nesigurnosti. Naposljetku je stvorena vlada bez Vetevendosjea, ali za to su bili potrebni mjeseci pregovaranja. Napetosti na najvišim razinama vlasti odražavaju zapravo frustraciju diljem zemlje, a pogotovo jer nova vlada nije nimalo jamstvo za zaustavljanje političke krize.
Osobito je Kosovo obilježeno poteškoćama s mladima. Čak 53 posto stanovnika Kosova mlađe je od 25 godina, pa je time Kosovo i najmlađa država u Europi. Zbog spoja gospodarskih i političkih problema, nezaposlenost u dobnoj skupini između do 24 godine iznosi nevjerojatnijih 57 posto. Izazovi procesa demokratizacije uključuju osnivanje jakih transparentnih demokratskih institucija, sposobnu birokraciju, te reprezentativno zakonodavstvo koje uživa povjerenje naroda, a sve je to ujedno marginaliziralo mlade ljude jer trenutačna vladajuća elita je u potpunosti odbacila ideju mladih lidera. Stoga su neki mladi Kosova odlučili otići iz zemlje; među onima koji ostaj...
