Ovog tjedna u Beču održan je sastanak zemalja potpisnica iranskog nuklearnog sporazuma. Prisutni su bili i američki predstavnici unatoč činjenici da je SAD za vrijeme Trumpove administracije izašao iz nuklearnog sporazuma, no Bidenova administracija ima namjeru vratiti se u okvire istog. Ništa presudno nije dogovoreno za vrijeme ovotjednog sastanka u Beču, ali svi sudionici izrazili su oprezni optimizam i nadu da su na dobrom putu.
Jasno, ako je Bidenu u interesu vratiti se u okvire nuklearnog sporazuma, odnosno na ideju da je najbolji način za kontroliranjem iranskih potencijalno vojno-nuklearnih kapaciteta taj da se Iranu izađe u susret ekonomski, dok bi Teheran zauzvrat se (ponovno) obvezao držati odredbi iz originalnog sporazuma iz 2015. godine, onda će tako i biti.
SAD, jedina strana koja je izašla iz sporazuma, ima ključ u rukama. Nitko drugi nije odustao od sporazuma kroz sve ovo vrijeme iako je svima jasno da taj sporazum vrijedi jako malo ako se SAD ne drži istog. Dakako, američkim izlaskom iz sporazuma ni Iran više nije imao interesa držati se obvezujućih mjera. Zapravo iransko kršenje sporazuma iz 2015. imalo je samo jedan cilj - ne napraviti atomsku bombu već natjerati američku administraciju na povratak u sporazum. Trumpa se nije moglo nagovoriti, on da je ostao na vlasti vjerojatno bi u drugom mandatu pokrenuo rat protiv Irana (čak i u prvom mandatu je pred kraj tražio od svojih generala da mu daju "opcije" za napad na Iran).
Biden pak želi nastaviti ono što su on i njegov prethodnik Barack Obama započeli zajedno prije više godina,
I kakva je trenutačna situacija? Predstoje pregovori oko detalja, no poprilično je izgledno da će se SAD i Iran uspjeti dogovoriti. Možda će Iran morati prihvatiti neke dodatne mjere, recimo ograničenja po pitanju njihovog balističkog sustava, ali Teheran je spreman na to, naročito predsjednik Hassan Rouhani koji je uspio Iran voditi kroz cijeli ovaj turbulentan period iako su neki tvrdolinijaši odbijali bilo kakav sporazum sa SAD-om od samog početka,
Pretpostavimo da dođe do obnove nuklearnog sporazuma, je li kriza tada završena? Možda jest, a možda i tek počinje. Naime, nije tajna da je Izrael od Trumpove administracije dobio brojne geopolitičke poklone - prebacivanje američke ambasade u Jeruzalem, priznavanje Golanske visoravni kao sastavnog dijela Izraela.... Ali daleko najveći Trumpov poklon je bez sumnje bio američki izlazak iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
Izraelski ratoborni premijer Benjamin Netanyahu bio je oduševljen vjerujući da je to uvertira u američki napad na Iran, a možda bi i bio da je Trump ostao na vlasti.
Sad Netanyahu ima veliku dilemu. Što učiniti? Prihvatiti američku odluku? Teško. To nikad nije uspio niti želio. Otkako je sporazum potpisan 2015. Netanyahu isti naziva katastrof...
Jasno, ako je Bidenu u interesu vratiti se u okvire nuklearnog sporazuma, odnosno na ideju da je najbolji način za kontroliranjem iranskih potencijalno vojno-nuklearnih kapaciteta taj da se Iranu izađe u susret ekonomski, dok bi Teheran zauzvrat se (ponovno) obvezao držati odredbi iz originalnog sporazuma iz 2015. godine, onda će tako i biti.
SAD, jedina strana koja je izašla iz sporazuma, ima ključ u rukama. Nitko drugi nije odustao od sporazuma kroz sve ovo vrijeme iako je svima jasno da taj sporazum vrijedi jako malo ako se SAD ne drži istog. Dakako, američkim izlaskom iz sporazuma ni Iran više nije imao interesa držati se obvezujućih mjera. Zapravo iransko kršenje sporazuma iz 2015. imalo je samo jedan cilj - ne napraviti atomsku bombu već natjerati američku administraciju na povratak u sporazum. Trumpa se nije moglo nagovoriti, on da je ostao na vlasti vjerojatno bi u drugom mandatu pokrenuo rat protiv Irana (čak i u prvom mandatu je pred kraj tražio od svojih generala da mu daju "opcije" za napad na Iran).
Biden pak želi nastaviti ono što su on i njegov prethodnik Barack Obama započeli zajedno prije više godina,
I kakva je trenutačna situacija? Predstoje pregovori oko detalja, no poprilično je izgledno da će se SAD i Iran uspjeti dogovoriti. Možda će Iran morati prihvatiti neke dodatne mjere, recimo ograničenja po pitanju njihovog balističkog sustava, ali Teheran je spreman na to, naročito predsjednik Hassan Rouhani koji je uspio Iran voditi kroz cijeli ovaj turbulentan period iako su neki tvrdolinijaši odbijali bilo kakav sporazum sa SAD-om od samog početka,
Pretpostavimo da dođe do obnove nuklearnog sporazuma, je li kriza tada završena? Možda jest, a možda i tek počinje. Naime, nije tajna da je Izrael od Trumpove administracije dobio brojne geopolitičke poklone - prebacivanje američke ambasade u Jeruzalem, priznavanje Golanske visoravni kao sastavnog dijela Izraela.... Ali daleko najveći Trumpov poklon je bez sumnje bio američki izlazak iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
Izraelski ratoborni premijer Benjamin Netanyahu bio je oduševljen vjerujući da je to uvertira u američki napad na Iran, a možda bi i bio da je Trump ostao na vlasti.
Sad Netanyahu ima veliku dilemu. Što učiniti? Prihvatiti američku odluku? Teško. To nikad nije uspio niti želio. Otkako je sporazum potpisan 2015. Netanyahu isti naziva katastrof...
