Kazahstan obilježava 25. godišnjicu svog postojanja otkako je postao nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog saveza. Danas se nalazi na gospodarskoj, ali i političkoj prekretnici. Ova golema zemlja imala je velik rast zbog visokih cijena nafte između 2000. i 2015., ali nije uspjela istovremeno diverzificirati svoju ekonomiju. Volatilnost cijena fosilnog goriva na tržištu, te ovisnost o izvozu sirovog materijala, uzrokovalo je da se poglavari države pripreme bolje za dugoročni razvoj Kazahstana. A taj razvoj neminovno mora sagledavati vrijeme koje će doći nakon vladavine predsjednika Nursultana Nazarbajeva.
Od 2014. kazahstansko gospodarstvo doživljava silaznu putanju, jer su ekonomske poteškoće zahvatile tri najvažnija trgovačka i ulagačka partnera - Kinu, Rusiju i Europsku uniju. Zajedno s niskim cijenama nafte, ova godina će biti teška, te se predviđa po prvi puta pad BDP-a zemlje koji je bio u porastu još od 1998. Ova gospodarska nesigurnost navela je vlastodršce da raspišu rane izbore. Predsjednički izbori su bili održani u travnju 2015., na kojima je Nazarbajev dobio uobičajenih 97 posto glasova, te time još jednom odgodio promjenu čelništva. U ožujku 2016. održavaju se parlamentarni izbori, za koje nitko nema sumnje koji će ishod imati.
Izbori u Kazahstanu su dio Nazarbajevljevih pokušaja da prikaže Kazahstan kao državu koja drži do demokratskih pravila, ali koja odbacuje liberalnu demokraciju. Radi se o tzv. "upravnoj demokraciji". Izbori se održavaju gotovo na sredini mandata parlamenta. U siječnju ove godine Madžlis, donji dom Senata, je odlučio raspustiti se. Madžlisom dominira stranka Nur-Otan, stožerna politička sila Kahazstana. Osim parlamentaraca, nove izbore su podržali rudari i metalurški radnici jer smatraju da bi novi izbori mogli osigurati nastavak implementacije reformi pod programom Plan nacije ili Sto koraka. Time bi radnici razumjeli kako djelovati na novi način, te koji se zakoni moraju prihvatiti kako bi se ostvarilo tržišno gospodarstvo, stoji u priopćenjima radnika.
Karta: Kavkaz i Srednja Azija
Čelnik Skupštine naroda Kazahstana kaže da će izbori biti dobri za zemlju politički i ekonomski. I Kazahstanska narodna demokratska domoljubna stranka, znana kao stranka Aul, također podupire izbore. Ova potpora daje dojam da izbori i odluka o njima nije jednostranačka. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, 92 posto građana vjeruje da će prijevremeni izbori ojačati povjerenje građana u reforme. A to je povjerenje važno, jer od predsjedničkih izbora 2015. Kazahstan je doživio nekoliko velikih radničkih prosvjeda, prvo prosvjedi Zhana Ozen oko radnih uvjeta, potom u Temirtau u svibnju prošle godine, a ove godine je u Astani održan prosvjed protiv Kazačke banke, posebice nakon što se počela rušiti vrijednost tengea, kazahstanske valute.
U odgovoru na ekonomske strahove, kazahstanska vlada sada nastoji brzinski diverzificirati kazahstansko gospodarstvo, te planira svjetskom tržištu ponuditi kobilje mlijeko u prahu u vrijednosti od milijardu dolara godišnje. Nakon što je Berik Otemurat, upravitelj Fonda suverenog bogatstva ustvrdio da će Kazahstanski nacionalni naftni fond za šest do sedam godina izgubiti sav novac, dobio je otkaz. Nacionalni naftni fond služi kao državni rezervni fond, ali je doista pao za 17 posto, od 77 milijardi dolara u kolovozu 2014. Serihan Mambetalin i Ermek Narjambajev, dvojica aktivista, osuđeni su na zatvorsku kaznu zbog objava na Facebooku, koje su potaknule nacionalni nemir. Sve to pokazuje da je vlast odlučila igrati na sigurno.
Međunarodna zajednica opetovano kritizira Kazahstan za neuspjeh u izvršavanju demokratskih reformi, poboljšanju ljudskih prava i nedostatka političkih sloboda i višestranačja. Međutim, malo je diplomatskih i međunarodnih posljedica takvih poziva. Nazarbajev na izborima redovito dobiva strahovito velik broj glasova, što mu služi kao legitimna odskočna daska da kaže svijetu kako ga narod voli i poštuje. U usporedbi s Azerbajdžanom, Turkmenistanom ili Uzbekistanom, Kazahstan ima više slobode za građane. Uostalom, Kazahstan je mekan autoritaran režim, koji obeshrabruje oporbu više nego što ju ušutkuje, te koji podržava provladine snage. Uz to, vlast je u posljednjih dvije godine zabranila izdavanje kritičnih medija. Ljudi su slobodni iskazivati svoje mišljenje, ali ipak ne o osjetljivim temama poput devaluacije valute, korupcije među višim dužnosnicima i sigurnosnim sustavom, te etnički diskriminatornim zakonima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
