Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Koliko će demokracija u Latinskoj Americi još izdržati i je li vojska spremna ponovno preuzimati vlast?

PIŠE:
5Objavljeno:
Desetljećima je vojska vladala državama Latinske Amerike. Srećom, više od 90 posto građana Latinske Amerike danas živi u građanskim demokracijama. Ali u vrijeme širenja socijalnih nemira, stagnirajućih ekonomija i nepopularnih vlada, nekoliko vojnih snaga u regiji ponovno preuzima vidljiviju ulogu u domaćoj sigurnosti i politici. Važno je pitati kakva će biti njihova uloga u 21. stoljeću - i zaboravljaju li se bolne lekcije. Kako su se ulični prosvjedi širili regijom krajem 2019. godine, predsjednici Čilea, Perua i Ekvadora otišli su na televiziju okruženi uniformiranim trupama da pokažu da su i dalje glavni. Brazilski predsjednik, i sam bivši vojnik, ispunio je veći dio svoje vlade (uključujući oko trećinu svog kabineta) aktivnim vojnicima ili umirovljenima. Meksički se predsjednik obratio vojsci da predvodi i osoblje nove Nacionalne garde.

Nije sve ovo razlog za uzbunu. Ankete pokazuju da je vojska među najcjenjenijim institucijama u regiji, a obraćanje njima zbog osoblja i sigurnosti u nekim slučajevima ima smisla. Vojni čelnici iz cijele regije dosljedno tvrde - privatno i javno - da nemaju nikakav interes z...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se