Desetljećima je vojska vladala državama Latinske Amerike. Srećom, više od 90 posto građana Latinske Amerike danas živi u građanskim demokracijama. Ali u vrijeme širenja socijalnih nemira, stagnirajućih ekonomija i nepopularnih vlada, nekoliko vojnih snaga u regiji ponovno preuzima vidljiviju ulogu u domaćoj sigurnosti i politici. Važno je pitati kakva će biti njihova uloga u 21. stoljeću - i zaboravljaju li se bolne lekcije. Kako su se ulični prosvjedi širili regijom krajem 2019. godine, predsjednici Čilea, Perua i Ekvadora otišli su na televiziju okruženi uniformiranim trupama da pokažu da su i dalje glavni. Brazilski predsjednik, i sam bivši vojnik, ispunio je veći dio svoje vlade (uključujući oko trećinu svog kabineta) aktivnim vojnicima ili umirovljenima. Meksički se predsjednik obratio vojsci da predvodi i osoblje nove Nacionalne garde.
Nije sve ovo razlog za uzbunu. Ankete pokazuju da je vojska među najcjenjenijim institucijama u regiji, a obraćanje njima zbog osoblja i sigurnosti u nekim slučajevima ima smisla. Vojni čelnici iz cijele regije dosljedno tvrde - privatno i javno - da nemaju nikakav interes z...
Nije sve ovo razlog za uzbunu. Ankete pokazuju da je vojska među najcjenjenijim institucijama u regiji, a obraćanje njima zbog osoblja i sigurnosti u nekim slučajevima ima smisla. Vojni čelnici iz cijele regije dosljedno tvrde - privatno i javno - da nemaju nikakav interes z...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se