Ključni SCO summit u Samarkandu - 25 godina nakon deklaracije o multipolarnosti: Ima li Putin odgovore na "pitanja i zabrinutosti" kineskog predsjednika?
Danas i sutra u uzbekistanskom gradu Samarkand, jednom od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova u Aziji, održava se važan summit Šangajske organizacije za suradnju (SCO). Riječ je o organizaciji koja datira iz 2001. godine, zapravo još i ranije. Naime, 1996. postojala je skupina koja se nazivala Šangajska petorka, a okupljala je Kinu i četiri zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza: Rusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. 2001. se pak skupini pridružio još jedan sovjetski "stan", Uzbekistan, te je tad organizacija promijenila ime u današnje - Šangajska organizacija za suradnju.
Zanimljivo je da se često zadnjih godina termin "multipolarni svijet" vezuje uz Vladimira Putina i aktualnu rusku vlast koja često koristi taj termin. No, zapravo koncept datira baš s početka stvaranja ove organizacije. Naime, 20. svibnja 1997. su tadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin i kineski lider Jiang Zemin potpisali deklaraciju "o multipolarnom svijetu".
Pogledajmo što piše u istoj i imajmo na umu da je od potpisivanja iste prošlo više od četvrt stoljeća!
Imajući gore istaknuto u vidu može se reći kako lideri SCO-a itekako imaju o čemu pričati jer sraz između multipolarnog i unipolarnog svijeta i dalje se još uvijek vodi. A kako to da su već 1997. bili tako sigurni i voljni kretati se prema poretku koji bi se opisao kao multipolarni? Tu je opet vrlo jasan njihov interes - udruživanjem su željeli spriječiti da SAD postane i ostane jedina svjetska super-sila, što se na kraju ipak dogodilo.
No, tek zadnjih desetak godina lideri SCO-a, dakle Rusija i Kina, počeli su stvarati konkretni izazov po američku globalnu dominaciju, Kina u ekonomskom, a Rusija u geopolitičkom smislu. SAD pak definitivno nije spreman prihvatiti poraz, ne tako brzo, te sad simultano nastoji oba svoja velika rivala potisnuti. Danas, sredinom rujna 2022. godine, 25 godina nakon Deklaracije o multipolarnom svijetu, teško je reći koja strana ovog globalnog sraza pobjeđuje. Generalno se polazi od pretpostavke da SAD ne bi mogao još dugo držati svoju dominaciju kad ne bi bio "proaktivan", ali aktivan je svakako. Pritisak na Kinu se pojačava već godinama, a Rusija se pak možda upravo nalazi u klopci u koju je sama upala - i to je nešto što smo mogli komotno konstatirati i prije tjedan dana, odnosno prije poraza ruske vojske na istoku u regiji Harkov.
Još samo nekoliko riječi o SCO-u prije nego se osvrnemo na aktualnosti. Od službenog osnutka 2001. SCO je narastao za još dvije članice - 2017. su se pridružile Indija i Pakistan. Četiri zemlje imaju status promatrača: Afganistan, Bjelorusija, Mongolija i Iran (iranske vlasti su upravo danas najavile da će se priključiti SCO-u kao službena članica).
SCO je tako danas poprilično moćna euroazijska politička, ekonomska i sigurnosna organizacija. Zemlje SCO-a pokrivaju oko 60% Euroazije, tu živi oko 40% svjetskog stanovništva, a predstavljaju kolektivno više od 30% globalnog BDP-a.
Jasno, ključni događaj dana svakako je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Mediji su napravili popriličnu senzaciju oko Putinove izjave da kineski predsjednika ima "pitanja i zabrinutosti" po pitanju sukoba u Ukrajini. Mnogi su to interpretirali kao da Kina ne podržava baš u potpunosti rusku invaziju na Ukrajinu. Ali zar bi to bila neka novost? Je li Kina šalje Rusiji oružje? Trupe? Novac? Kina ni u jednom trenutku nije otvoreno podržala ruski napad na Ukrajinu, štoviše, od početka sukoba izjave iz Pekinga su krajnje diplomatske što se, jasno, na Zapadu interpretira kao "potpora" Rusiji.
Kina zadržava status strateške neutralnosti i tako će i ostati. Jasno je da potajno "navija" za Rusiju, ali ne nužno protiv Ukrajine. Zapravo Kina i Ukrajina imale su dobre odnose i planove po pitanju raznih ekonomskih projekata. Kina sigurno ne želi ništa loše Ukrajini, ali ovdje je pitanje što Ukrajina predstavlja u ovom sukobu - američke interese, svakako, a zbog suparničkih odnosa Kina se nikako ne može nadati uspjehu američkih interesa.
Putin i Xi, koji se međusobno smatraju bliskim prijateljima, zadnji put su se vidjeli u Pekingu povodom otvaranja zimske Olimpijade. Bilo je to početkom veljače ove godine, kojih 20-ak dana prije početka ruske invazije. Tada se pričalo da je Putin izašao svom kineskom kolegi u susret na način da nije pokretao invaziju dok se Olimpijske igre nisu završile (trajale su od 4. do 20. veljače, 24. je krenula invazija). U to vrijeme se još uvijek vjerovalo da je Rusija u stanju "pregaziti" Ukrajinu. Danas pak, pola godine kasnije, situacija izgleda poprilično drugačije.
Ovo je prvi put da se Putin i Xi sastaju otkako je izbio rat. Trebao je to biti sastanak na kojem će se zapravo "uskladiti" stavovi prema aktualnoj situaciji. No, nema sumnje da će ruski vojni poraz u Harkovu utjecati na to. Putin je odmah naglasio da Xi ima "pitanja i zabrinutosti". Naravno da ih ima, svi ih imaju u ovom trenutku. Hoće li Putin svom kineskom kolegi potanko objasniti što se događa? Koji su planovi? Je li Harkov prekretnica koja vodi u još veći rat ili će obje strane krenuti prema mirovnim pregovorima? Možda Putin kineskom predsjedniku otkrije pokoji plan.
U službenoj izjavi nakon sastanka kineska strana uopće ne spominje Ukrajinu, samo se navodi kako je Kina "spremna raditi s Rusijom na jačanju potpore za pitanja koja se tiču obostranih interesa".
O multipolarnom svijetu, još jednom, priča samo Putin. "Zajednički se zalažemo za formiranje pravednog, demokratskog i multipolarnog svjetskog poretka temeljenog na međunarodnom pravu i središnjoj ulozi UN-a, a ne na nekakvim pravilima koja je netko smislio i pokušava nametnuti drugima, ne objašnjavajući ni o čemu se radi", poručio je Putin kineskom predsjedniku.
Ali u ovoj situaciji Rusija ni ne traži velike izjave ni velika djela, već samo ono što je Putin i pojasnio kad je rekao "jako cijenimo uravnoteženu poziciju naših kineskih prijatelja glede ukrajinske krize".
A ta uravnotežena pozicija svakako se tiče i činjenice da je Kina kupila rekordne razine ruske nafte u svibnju, lipnju i srpnju. Rusiji je Kina od esencijalne važnosti za održavanje ekonomije, naročito u trenutku dok se potpuno raspadaju trgovinski odnosi između Rusije i Europe. Bez Kine bi Rusija jako teško mogla opstati, a kako se ovaj rat bude nastavljao kineska uloga bit će sve važnija.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.