Nakon dvanaest godina na vlasti, posljednje mjesece predsjedničkog mandata broji Cristina Fernandez de Kirchner, predsjednica Argentine. U listopadu ove godine morati će odstupiti, jer joj argentinski ustav ne dopušta treći uzastopni mandat. U argentinskoj političkoj kulturi je uobičajeno da tko god ostane dulje vrijeme na vlasti, dobiva sufiks '-ismo', pa se već naširoko priča o 'kircherismo' baštini.
Kirchner i njezin pokojni muž Nestor bili su argentinski vladajući par koji je narod neizmjerno podsjećao na Juana i Evitu Peron, i baš kao njihovih prethodnici iz pedesetih, ovi supružnici prepoznati su manje po ideologiji, a više po stilu vladanja, kojega karakterizira koncentracija moći, populistički socijalni programi i argentinski nacionalizam. U listopadu, kada će Argentinci birati novi vrh države, sadašnja predsjednica će nastojati očuvati takav kirchnerizam.
Cristina Fernandez došla je na vlast u listopadu 2007., kao prva argentinska izabrana predsjednica, u pobjedi često povezivanoj s uspjehom njenog prethodnika i muža Nestora. Izborila je svoje predsjedništvo na njegovim uspjesima u smanjivanju siromaštva i nezaposlenosti. Međutim, čim je izabrana, popularnost joj je pala za dvadeset posto uslijed sukoba sa seljačkim udrugama i medijima. Ove poteškoće rezultirale su padom njihove peronističke stranke na parlamentarnim izborima, kada je stranka izgubila većinu u oba doma Kongresa. Nestor Kirchner se natjecao za čelnika provincije Buenos Aires i poražen je. Rast ekonomije ipak je bio dovoljan da Kirchnerova osvoji drugi mandat s čak 54 posto glasova u listopadu 2011. Drugoplasirani kandidat osvojio je tek 17 posto glasova.
Cristina Fernandez bila je aktivna u lijevom peronističkom pokretu kao studentica prava još u sedamdesetima, postavši prvo provincijski, a potom i parlamentarni zastupnik stranke. Muža je upoznala na sveučilištu 1975., i zajedno su se borili unutar stranke. Kad je Nestor postao predsjednikom 2003., ona mu je bila glavni savjetnik, ali je igrala i važnu ulogu u njegovom vodstvu. Osobito u sjećanjima Argentinaca ostaje njihova borba za puštanje taoca koje je u džungli Kolumbije držala kolumbijska gerila. Par je dobio ime 'Clintoni Juga', a Kirchnerova je nastojala slijediti Hillary Clinton i njezin stil u svojoj predsjedničkoj kampanji.
Prije nekoliko mjeseci, analitičari su predviđali smrt kirchnerizma, uslijed slabog rasta gospodarstva, neobuzdane inflacije i smrti tužitelja Alberta Nismana u slavnom terorističkom slučaju, za kojega se smatra da je ubijen od strane države. Ali, u posljednje vrijeme njena popularnost raste, što znači da njezin lijevi populizam i veliki utjecaj mogu podosta označiti budućnost argentinske politike. I doista, teško je pobijediti na izborima u Argentini pozivima na reprivatizaciju i libera...
Kirchner i njezin pokojni muž Nestor bili su argentinski vladajući par koji je narod neizmjerno podsjećao na Juana i Evitu Peron, i baš kao njihovih prethodnici iz pedesetih, ovi supružnici prepoznati su manje po ideologiji, a više po stilu vladanja, kojega karakterizira koncentracija moći, populistički socijalni programi i argentinski nacionalizam. U listopadu, kada će Argentinci birati novi vrh države, sadašnja predsjednica će nastojati očuvati takav kirchnerizam.
Cristina Fernandez došla je na vlast u listopadu 2007., kao prva argentinska izabrana predsjednica, u pobjedi često povezivanoj s uspjehom njenog prethodnika i muža Nestora. Izborila je svoje predsjedništvo na njegovim uspjesima u smanjivanju siromaštva i nezaposlenosti. Međutim, čim je izabrana, popularnost joj je pala za dvadeset posto uslijed sukoba sa seljačkim udrugama i medijima. Ove poteškoće rezultirale su padom njihove peronističke stranke na parlamentarnim izborima, kada je stranka izgubila većinu u oba doma Kongresa. Nestor Kirchner se natjecao za čelnika provincije Buenos Aires i poražen je. Rast ekonomije ipak je bio dovoljan da Kirchnerova osvoji drugi mandat s čak 54 posto glasova u listopadu 2011. Drugoplasirani kandidat osvojio je tek 17 posto glasova.
Cristina Fernandez bila je aktivna u lijevom peronističkom pokretu kao studentica prava još u sedamdesetima, postavši prvo provincijski, a potom i parlamentarni zastupnik stranke. Muža je upoznala na sveučilištu 1975., i zajedno su se borili unutar stranke. Kad je Nestor postao predsjednikom 2003., ona mu je bila glavni savjetnik, ali je igrala i važnu ulogu u njegovom vodstvu. Osobito u sjećanjima Argentinaca ostaje njihova borba za puštanje taoca koje je u džungli Kolumbije držala kolumbijska gerila. Par je dobio ime 'Clintoni Juga', a Kirchnerova je nastojala slijediti Hillary Clinton i njezin stil u svojoj predsjedničkoj kampanji.
Prije nekoliko mjeseci, analitičari su predviđali smrt kirchnerizma, uslijed slabog rasta gospodarstva, neobuzdane inflacije i smrti tužitelja Alberta Nismana u slavnom terorističkom slučaju, za kojega se smatra da je ubijen od strane države. Ali, u posljednje vrijeme njena popularnost raste, što znači da njezin lijevi populizam i veliki utjecaj mogu podosta označiti budućnost argentinske politike. I doista, teško je pobijediti na izborima u Argentini pozivima na reprivatizaciju i libera...
