Kina ima najviše korisnika interneta na svijetu. Oko 730 milijuna Kineza koristi internet, ali Narodna Republika Kina koristi politiku cyber prostora koji prema unutra nastoji kontrolirati tijek informacija kako bi zaštitio stabilnost režima, a prema van kako bi doprla do svojih gospodarskih ciljeva. Komunistička partija Kine je 2014. osnovala Središnju vodeću skupinu za internetsku sigurnost i informatizaciju. Ove skupine imaju važnu ulogu u stvaranju politika, a njihova je važnost povećana pod predsjedničkim mandatom Xi Jinpinga. Uostalom, on je na čelu skupine, zajedno s premijerom Li Keqiangom i čelnikom Središnje vodeće skupine za propagandu i ideološki rad Liu Yunshanom. Sve odluke ove skupine implementira Uprava za cyber prostor Kine, koja je ujedno osnovana 2014. Njezin glavni posao uključuje Veliki vatreni zid, sustav stvoren kako bi blokirao pristup specifičnim podatcima i određenim stranim mrežnim stranicama, blokira virtualne privatne mreže (VPN) koje omogućuju korisnicima izbjegavanje Velikog vatrenog zida, te daje informacije nadzornim uredima koje brišu neželjene objave na društvenim mrežama te se ujedno brine za zakonodavne inicijative, kao što je obveza internetskih kompanija u Kini da čuvaju podatke u zemlji i ograničavaju stvaranje novih platformi vijesti i novosti.
Niti jedna fizička i pravna osoba ne može koristiti internet za stvaranje, dobivanje, ili prijenos informacije koja teži rušenju ustava ili zakona o implementaciji administrativnih odluka; zbacivanju vlade ili socijalističkog sustava; podjelama u državi i šteti nacionalnog jedinstva; širenju mržnje ili diskriminacije između naroda ili šteti jedinstvu naroda; lažima ili iskrivljavanjima istine kroz širenje tračeva i uništavanje poretka u društvu; promicanju praznovjerja, seksualno agresivnog sadržaja, kockanja, nasilja i ubojstava; širenju terorizma ili poticanju drugih na kriminalnu aktivnost ili otvoreno vrijeđanje drugih ljudi; oštećivanje dobrog glasa državnih organizacija; druge aktivnosti protiv ustava, zakona i upravnih odluka.
Istovremeno, Kina aktivno podupire kineske IT kompanije po pitanjima širenja kineske trgovine i ulaganja, a osobito u regionalnim područjima Srednje Europe, Srednje Azije, Jugoistočne Azije i Afrike. Kinesko tržište je inače zatvoreno za strane konkurentske firme i domaće financijske pomoći, ali zato kompanije kao što su Alibaba, Huawei i Lenovo imaju globalni status i odlično provedenu akciju stvaranja imidža i branda. Ove su kompanije iznimno jako uključene u Inicijativu Jedan Pojas, Jedan Put, a među brojnim prioritetima ovog modernog Puta svile jesu i telekomunikacije.
Osobito im je privlačna Srednja Europa. Tako je Huawei svoj regionalni ured postavio u Varšavu, a ZTE u Budimpeštu. Ovdje Kinezi spretno šire ne samo ulaganja već i vlasništvo. Huawei je uključen u izgradnju internetske infrastrukture za poljske mobilne operatere, ali je ujedno drugo poduzeće po broju dionica na poljskom tržištu pametnih telefona. Strategija kineskog Ministarstva industrije i informacijske tehnologije iz 2016. cilja na ulaganje preko 170 milijardi dolara u izgradnju i modernizaciju telekomunikacijskih mreža u Africi u iduće dvije godine. Huawei i ZTE zajedno su osnovali središta za obučavanje u devet afričkih zemalja i izgradili internetsku infrastrukturu u dvadeset drugih država. Uz to, kineska poduzeća za e-trgovinu, među kojima su najjače Alibaba i JD.com grade dvadeset skladišta u zemljama koje su dio Puta svile, a posebice u indokineskim državama kao što su Indonezija i Malezija, gdje postoji čak i digitalna zona slobodne trgovine.
Kina se trudi pridružiti drugim zemljama u rješavanju pitanja cyber sigurnosti. Želja je Pekinga da smanji imidž Kine kao zemlje koja podržava industrijsku špijunažu i krađu intelektualnog vlasništva na internetu. Tako je još 2015. Kina potpisala IIP ugovor sa Sjedinjenim Državama pri čemu se Washington i Peking obvezuju odbacivati takve prakse. Međutim, taj ugovor nije ograničio krađe iz Kine, iako su one značajno smanjene. Slične ugovore Kina potpisuje s Velikom Britanijom i Kanadom. Iste godine je potpisan i ugovor s Rusijom, koji uključuje klauzulu o neagresivnosti u cyber prostoru, što ima politički učinak. Kina je svjesna da postoji ruska cyber sigurnosna prijetnja, kao što i u Moskvi znaju da njihovi prijatelji sa zadrškom u Pekingu razmišljaju kako probiti ruske vatrozidove. Prema najnovijem izvještaju kineske kompanije Qihoo ove godine Kina je identificirala nekoliko ruskih hakerskih skupina koje djeluju u Kini.
Nakon što je u listopadu 2016. prestao važiti ugovor između američkog Ministarstva financija i ICANN (Internetska korporacija za dodjelu imena i brojeva, odnosno IP adresa) o upravljanju internetom, a novi nije produžen, Sjedinjene Države su praktično prestale nadzirati internet (o tom potom, s obzirom da se niti jedna država, a posebno ne SAD, ne mogu tako olako odreći tako jedinstveno snažne kontrole). Time je nastala potreba međunarodne zajednice za razvojem novih upravnih procedura. U međuvremenu, započela je trajna rasprava unutar UN-a o jurisdikciji postojećih međunarodnih zakona vezanih za internet. Ova rasprava je također povezana s pitanjima cyber sigurnosti, ne samo u vidu zaštite od napada već i u vidu ograničavanja osveta. Kina aktivno sudjeluje u svim tim raspravama, ali kineske vlasti naglašavaju da nikada neće dozvoliti situaciju u kojoj bi se prilagodila prijašnjim regulacijama interneta koje su Sjedinjene Države nametnute još u šezdesetim godinama. Uporno ukazuje da je deset od 13 glavnih DNS servera, koji održavaju internet djelotvornim, smješteno u Sjedinjenim Državama. S obzirom da je dogovor Washingtona i ICANN-a istekao, Kina radi na jačanju uloge zemalja u razvoju unutar ICANN strukture.
Kina jako promiče načelo suvereniteta u kontroli interneta. Prema tom načelu, države mogu nadzirati tijek informacija i model upravljanja mrežom unutar svojih granica. Radi se o stavu koji je suprotan onom Europske unije o internetu kao otvorenoj platformi za sve dionike, što je donekle i stav Sjedinjenih Država. Međutim, stvari u Washingtonu nisu posve jasne. U svibnju 2017. američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu zapovijed o cyber sigurnosti, a početne ideje su pojačale nadzor od strane nekoliko upravnih dionika.
Kina naglašava postojeći međunarodni zakon te smatra da on nije prilagodljiv upravljanju interneta, kao i da je potrebno uvesti nova pravila nadzora. Kina i Organizacija za šangajsku suradnju su 2015. godine poslali UN-u prijedlog Međunarodnog pravila ponašanja u informacijskoj sigurnosti. Ovaj prijedlog govori o regulacijama koje jačaju državnu ulogu u upravljanju internetom, ali kontroverzna priroda prijedloga je ostavljena po strani za daljnju raspravu do koje još nije došlo. Iz kineske perspektive, UN je pravi forum za stvaranje novih regulacija cyber prostora. Zato se Kina nije pridružila konvenciji o cyber sigurnosti Vijeća Europe 2001., smatrajući kako je ona previše eurocentrična i ne prihvaća u obzir aspekt državnog suvereniteta. Kina aktivno sudjeluje u radu Skupine vladinih stručnjaka u razvoju informacija i telekomunikacija u kontekstu međunarodne sigurnosti, koja je organizirana unutar UN-a. Ona ima mandat procijeniti da li i kako međunarodni zakoni utječu na internet, ali članice skupine nisu došle do kompromisa po tim pitanjima. Među mnogim pitanjima, jest i pozicija Kine, Rusije, Bjelorusije, Malezije i drugih o odbijanju samoobrane protiv cyber napada, kako je opisano u članku 51 Povelje UN-a.
Tako je za Kinu načelo suvereniteta i dalje stožerno mjesto nadzora interneta. Ne samo da je kontrola informacija važna za stabilnost kineskog jednostranačkog režima, već je uloga Kine vrijedna u poticanju drugih država za stvaranjem rješenja na neka goruća pitanja na globalnoj razini. Jačanje državne pozicije u upravljanju internetom ima veliku opasnost smanjivanja tijeka globalnih informacija i razvoja internetske tehnologije. Za Europsku uniju je i dalje dobro da postoji sloboda na internetu kako bi politički Europa mogla levitirati između načela suverenosti na Istoku kao i pojačanog nadzora u Sjedinjenim Državama.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
