Od početka 2020. godine, Kina je, takozvanom "diplomacijom maski", izrazila potporu drugim zemljama i predstavila se kao primjer uspjeha u borbi protiv COVID-19. Međutim, kineska agresivna retorika, na primjer, protiv zemalja koje blokiraju Huaweijevo sudjelovanje u 5G, pogoršale su imidž Kine. Zbog pandemije, odgođeni su neki globalni sastanci kojima je Kina prvotno trebala pružiti priliku da poboljša svoj međunarodni položaj, uključujući EU i države članice. Trenutno su najveći izazovi za Kinu u njezinoj vanjskoj politici, uz rivalstvo sa Sjedinjenim Državama, odnosi s tri ključna partnera: EU, koja nastupa i kao ekonomski partner Sjedinjenih Država; Australija s kojom je Kina u bliskim ekonomskim odnosima; i Indija zbog napetog graničnog spora i prijetnje oružanim sukobom.
Suparništvo između Sjedinjenih Država i Kine nadilazi čisto ekonomska pitanja. U rujnu su Sjedinjene Države zaprijetile sankcijama američkim i stranim tvrtkama koje su kineskim subjektima prodavale određene komponente u sektoru visoke tehnologije. S obzirom na oslanjanje kineskog sektora na stranu visoku tehnologiju, tvrtke poput Huaweija, koji uvozi poluvodiče, vidjele su da im prijeti globalna ekspanzija. Još jedan element pritiska na Kinu bila je najavljena američka zabrana TikTok-a i WeChat-a - popularnih aplikacija koje također održavaju kontakte između dijaspore i Kine. Trumpova administracija najavila je da neće zabraniti TikTok nakon što je postignut dogovor da većinski paket dionica kupi američka tvrtka Oracle. Washington je također naglasio svoju odlučnost u obrani Tajvana i suprotstavio se kineskim upozorenjima nastavljajući vojne manevre, nastavljajući time imperijalističku politiku svojih geopolitičkih interesa na Dalekom istoku.
Također je problematično sve veće nestrpljenje u Europskoj uniji od 2019. godine zbog nedostatka otvaranja tržišta u Kini i ograničenja u radu europskih tvrtki u toj zemlji. Posebni sastanak čelnika EU-a i Kine u rujnu posvećen djelomično sporazumu o ulaganju (2019. godine strane su se dogovorile da će pregovori završiti 2020. godine), kao i posjetima kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija i člana Politbiroa Yang Jiechija u Europi završili su bez uspjeha. Štoviše, u skladu s preporukama Europske komisije, Francuska, Estonija i Poljska promijenile su svoje 5G propise kako bi u osnovi spriječile Huaweijevo sudjelovanje. Na temelju njemačkog prijedloga, Komisija i Europski parlament također su se dogovorili o uvođenju nadzora izvoza tehnologija s dvostrukom namjenom, što će omogućiti blokiranje, na primjer, licenci za kineske tvrtke. EU također sve češće spominje kinesku politiku po pitanjima kao što su Hong Kong ili kršenje prava ujgurske manjine u Xinjiangu kao prepreke suradnji, uključujući sklapanje ugovora o ulaganju. Jačanje odnosa s Tajvanom, koje su predložili Europski parlament i neke države članice (Češka, Njemačka), u Kini se doživljava kao akcije koje nisu u skladu s "politikom jedne Kine", što je jedan od temelja vanjske politike zemlje.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.