Prije otprilike dvije godine u Kazahstanu je došlo do promjene vodstva, kada je Kassym-Jomart Tokayev preuzeo dužnost šefa države nakon predsjedničkih izbora. Od tada su u zemlji provedene brojne reforme. Prije ovih izbora, Nursultan Nazarbajev bio je predsjednik gotovo tri desetljeća do 2019. godine i izgradio je temelj koji je omogućio Kazahstanu da postane najveće gospodarstvo i najveće ulagačko odredište u regiji. Pod Nazarbajevim, Kazahstan je također uspio izgraditi dobre odnose sa svim svojim susjedima, kao i s Europom i Sjedinjenim Državama.
Kazahstan izgleda kao svojevrsna "pozitivna anomalija"-post-sovjetska država s bogatim prirodnim resursima, deveta najveća zemlja na svijetu po površini i smještena u samom zemljopisnom središtu Euroazije. Unatoč izrazito nepovoljnom geopolitičkom kontekstu i vlastitom položaju na spoju interesa globalnih igrača, Kazahstan do danas pouzdano održava i unutarnju političku stabilnost i konstruktivne odnose sa svim glavnim akterima globalne igre. Slučaj Kazahstana je od posebnog interesa budući da je povijesno područje Srednje Azije, smješteno na sjecištu Europe i Azije, bio talac Velike igre između svjetskih sila. Strateški važan zemljopisni položaj, bogati prirodni resursi praktički osuđuju regiju na neizbježnu sudbinu "geopolitičkog razdvajanja" između interesa svjetskih sila.
Međutim, Kazahstan, koji dijeli jednu od najdužih kopnenih granica s dvije svjetske sile, Rusijom i Kinom, uspijeva majstorski manevrirati u mračnim vodama svjetske politike. U trenutnoj geopolitičkoj situaciji vanjsko pozicioniranje Kazahstana od posebnog je interesa za mnoge zemlje koje su se suočile s problemom pogoršanja geopolitičkih uvjeta usred rastuće nove globalne bipolarnosti. Kazahstanska "priča o uspjehu" temelji se na vanjskopolitičkoj strategiji Nursultana Nazarbajeva, prvog predsjednika zemlje, koja je stekla neovisnost 1991. Nazarbajev je, poput Lee Kuan Yew u Singapuru, de facto arhitekt modernog Kazahstana. On je vladao državom gotovo 30 godina, a dobrovoljno je podnio ostavku 2019. Kassym-Jomart Tokayev, nasljednik Nazarbajeva i bivši zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, pobijedio je na nacionalnim izborima 2019. godine i nastavio liniju svog prethodnika.
Došlo je do pomaka u fokusu nakon 2019. Predsjednik Tokayev ne koncentrira se samo na gospodarske reforme i vanjske odnose, već i na političke promjene u zemlji. Prije promjene vodstva, zemlja se prvenstveno usredotočila na gospodarski razvoj i privlačenje ulaganja. Doista, Kazahstan još uvijek ima ambiciju postati jedna od 30 najrazvijenijih zemalja svijeta. Ipak, prema sadašnjem predsjedniku Kazahstana, političke promjene neophodne su za postizanje gospodarskog razvoja.
Netko bi se mogao zapitati zašto su te reforme važne izvan Kazahstana. Ipak, zeml...
Kazahstan izgleda kao svojevrsna "pozitivna anomalija"-post-sovjetska država s bogatim prirodnim resursima, deveta najveća zemlja na svijetu po površini i smještena u samom zemljopisnom središtu Euroazije. Unatoč izrazito nepovoljnom geopolitičkom kontekstu i vlastitom položaju na spoju interesa globalnih igrača, Kazahstan do danas pouzdano održava i unutarnju političku stabilnost i konstruktivne odnose sa svim glavnim akterima globalne igre. Slučaj Kazahstana je od posebnog interesa budući da je povijesno područje Srednje Azije, smješteno na sjecištu Europe i Azije, bio talac Velike igre između svjetskih sila. Strateški važan zemljopisni položaj, bogati prirodni resursi praktički osuđuju regiju na neizbježnu sudbinu "geopolitičkog razdvajanja" između interesa svjetskih sila.
Međutim, Kazahstan, koji dijeli jednu od najdužih kopnenih granica s dvije svjetske sile, Rusijom i Kinom, uspijeva majstorski manevrirati u mračnim vodama svjetske politike. U trenutnoj geopolitičkoj situaciji vanjsko pozicioniranje Kazahstana od posebnog je interesa za mnoge zemlje koje su se suočile s problemom pogoršanja geopolitičkih uvjeta usred rastuće nove globalne bipolarnosti. Kazahstanska "priča o uspjehu" temelji se na vanjskopolitičkoj strategiji Nursultana Nazarbajeva, prvog predsjednika zemlje, koja je stekla neovisnost 1991. Nazarbajev je, poput Lee Kuan Yew u Singapuru, de facto arhitekt modernog Kazahstana. On je vladao državom gotovo 30 godina, a dobrovoljno je podnio ostavku 2019. Kassym-Jomart Tokayev, nasljednik Nazarbajeva i bivši zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, pobijedio je na nacionalnim izborima 2019. godine i nastavio liniju svog prethodnika.
Došlo je do pomaka u fokusu nakon 2019. Predsjednik Tokayev ne koncentrira se samo na gospodarske reforme i vanjske odnose, već i na političke promjene u zemlji. Prije promjene vodstva, zemlja se prvenstveno usredotočila na gospodarski razvoj i privlačenje ulaganja. Doista, Kazahstan još uvijek ima ambiciju postati jedna od 30 najrazvijenijih zemalja svijeta. Ipak, prema sadašnjem predsjedniku Kazahstana, političke promjene neophodne su za postizanje gospodarskog razvoja.
Netko bi se mogao zapitati zašto su te reforme važne izvan Kazahstana. Ipak, zeml...
