Kavkaz kao manja, ali kompleksnija slika sukoba koji se širi: Rusija se u isto vrijeme bavi ratom i mirom, jučer su u Sočiju bili svi za istim stolom, već danas Pašinjan je u Teheranu, a azerska vojska sutra čeka na iduću ukrajinsku protuofenzivu

Tijekom jučerašnjeg dana ruski predsjednik Vladimir Putin u ruskom gradu Sočiju održao je sastanak s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom te azerskim predsjednikom Ilhamom Alijevim. Bio je to, kako bi se i očekivalo, važan sastanak pošto ovdje Rusija, u ulozi posrednika, okuplja lidere dvaju sukobljenih strana. Armenija i Azerbejadžan ne ratuju u ovom trenutku, ali su ratovali nedavno. Naročito krajem prošle godine kada je azerska strana ostvarila veliku pobjedu zauzevši spornu regiju Gorki Karabah (oko koje su ove dvije bivše sovjetske republike ratovale i 90-ih nakon raspada SSSR-a). Sukob je prošle godine smiren uz rusko posredništvo, ali je situacija ponovno eskalirala u rujnu ove godine. Borbe su se vodile od 12. do 14. rujna 2022. uzduž granice, a iako su potrajale svega dva dana broj mrtvih vojnika bilježio se u stotinama s obje strane.

Pritom svakako treba podsjetiti da je sukob prošle jeseni smiren tek dolaskom ruskih mirovnih snaga u sporno područje između Armenije i Azerbajdžana. Eskalacija ove godine u rujnu pak dolazi u trenutku kad se Rusija već pola godine nalazi u ratu s Ukrajinom. Dakle, Rusija se sad u isto vrijeme aktivno bavi i ratom i mirom, kako u kojem dijelu bivšeg Sovjetskog Saveza.

Prije nego se osvrnemo na jučerašnji sastanak u Sočiju, još nekoliko riječi o eskalaciji u rujnu. Što se točno dogodilo? Tko je eskalirao protiv koga? Očekivano, obje strane podjednako se međusobno optužuju. Armenija tvrdi kako su azerske snage izvele niz napada unutar armenskog prostora, u blizini granice. Azerbejdžan pak tvrdi kako nisu oni srušili mir već su djelovali protiv "niza armenskih provokacija". No, očito se nisu međusobno napali u istom trenutku, zar ne? Odrediti tko je počeo u ovim situacijama nije lako, no popriličan broj "trećih" izvora sugerira da je ovo ipak bila azerska eskalacija. Čak i satelitske snimke američke NASA-e potvrđuju armenske tvrdnje da je azerska vojska odjednom napala artiljerijom niz njihovih položaja kasno 12. rujna. Nadalje, veći broj žrtava na strani Armenije sugerira da je ona bila napadnuta.

Sukob između Armenije i Azerbajdžana često se u medijima na Zapadu prikazuje kao sukob u kojem dvije strane podjednako sudjeluju, podjednako su za isti odgovorne i primarno se bore oko spornog prostora Gorskog Karabaha. No, narativ je ovdje uvelike određen nekim drugim političkim i geopolitičkim faktorima. Naime, sukob između Armenije i Azerbajdžana je sukob dvije zemlje koje nisu naročito "svrstane". Drugim riječima, za utjecaj i nad jednom i nad drugom bori se nekoliko aktera. Koji su to akteri? S jedne strane imamo SAD i EU koji nastoje podjednako projicirati svoj utjecaj i prema Erevanu i prema Bakuu.

Kako to da nemaju "favorita"? Zato jer su drugi utjecaji i nad Aremenijom i nad Azerbajdžanom komplicirani po Zapad. Naime, sličnim putem dvostrukog utjecaja na Kavkazu nastoji ići i Moskva koja ovdje želi zadržati svoj nekadašnji utjecaj koji je za vrijeme SSSR-a, jasno, bio aposlutan. Ipak, nije tajna da je Rusija bliža Armeniji dok pak snažan utjecaj nad Azerbejdžan ima Turska. Štoviše, znatna turska vojna potpora u oružju (naročito dronovima) uvelike i jest pridonijela tome da Azerbajdžan ostvari veliku pobjedu nad Armenijom prošle godine.

No, to nije kraj utjecajima jer valja još svakako spomenuti i Iran. Prema nekim kriterijima pretpostavljalo bi se da će Iran i Azerbajdžan biti u dobrim odnosima pošto su ovo svega dvije od ukupno četiri muslimanskih zemalja s većinski šijitskim stanovništvom (druge dvije su Irak i Bahrein). Koji je problem između Irana i Azerbajdžana? Glavni iranski neprijatelj (i obratno) - Izrael. Naime, već godinama jačaju odnosi između Azerbajdžana i Izraela, a azerska strana kupuje napredno izraelsko naoružanje (između ostalog izraelske Harop dronove i dalekometne precizne rakete zemlja-zemlja, Lora).

U tom kontekstu Iran, koji graniči i s Armenijom i s Azerbajdžanom, nastoji ojačati odnose s Armenijom koja im je u ovoj situaciji bitna za ravnotežu snaga na Kavkazu.

Zapad pak teško može pronaći neku smislenu strategiju jer im se interesi ovdje dosta međusobno eliminiraju. Primjerice, Zapad želi jačati odnos s Armenijom jer im se ne sviđa sve veći utjecaj Turske na Kavkazu, a znaju da taj utjecaj ide preko Azerbajdžana (dok su pak Armenija i Turska povijesni neprijatelji). No, u isto vrijeme im se ne sviđa činjenica da Iran jača odnose s Armenijom, ali i da Rusija ima vojne baze u Armeniji.

Da, odnosi na Kavkazu su komplicirani, kao i projekcije utjecaja prema njima, što je svakako i jedan od razloga zašto se sukob ovdje tako često prikazuje kao nešto ne baš definirano, nešto poput "napadaju jedni druge i to je to".

U stvarnosti i nije baš tako. Gledajući kronologiju sukoba od proljeća 2021., Azerbajdžan je zapravo taj koji primarno napada. Njihovi vojnici su upali u armenski teritorij 12. svibnja 2021. (dan kad je cijela ova kriza zapravo i počela), a to su potvrdili, između ostalog, i EU parlament, SAD i Francuska pozvavši Baku da povuče svoje snage s armenskog teritorija.

Ako bismo htjeli situaciju maksimalno pojednostavniti mogli bismo reći da ovdje Turska igra ključnu ulogu "gurkajući" Azerbajdžan na Armeniju. Stvari su dosta jasne, ali se zbog spomenutih političkih razloga ne prikazuju uvijek onakvima kakve jesu.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.